videoprilog Gordane Antonić (Dnevnik 2)

Dekarbonizacija - izazovan, ali neminovan proces za BiH

BiH se obavezala na dekarbonizaciju. Do 2050. godine Evropa bi trebala biti klimatski neutralna. A za to su potrebni propisi jer je vremena sve manje - ne samo zbog zagađenja nego i izvoznih kompanija koje koriste fosilna goriva u proizvodnji zbog čega će biti primorani plaćati porez na emisiju CO2. Usvajanjem tri energetska zakona u formi nacrta u Federalnom parlamentu korak smo smo bliži evropskim standardima. Podrška sektoru energije nastavlja se i u okviru IPA III programa. Evropska komisija odobrila je paket pomoći BiH za 2021. godinu od 9 miliona eura.

Cement je najtraženiji građevinski materijal. Proizvodnjom tone cementa u zrak se ispušta tona ugljendioksida. Svjesni te prijetnje, u kakanjskoj cementari započeli su primjenu ekološki prihvatjivijih sirovina - ne samo zbog zagađenja nego i ušteda. Od 2016. godine emisija CO2 je smanjena za 15 posto.

“Klinker, za koji je potrebna vatra, jer morate ispeći kamen, zamijenite drugim materijalom – i dobijete cement odgovorajućeg kvaliteta. Kada je u pitnju proizvodnja klinkera i smanjenje CO2, naši planovi idu i do 40 posto, a nadamo se da ćemo za nekoliko godina doći i do 50 posto”, objašnjava Izudin Neimarlija, izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove Tvornice cementa Kakanj.

Unapređenje proizvodnje unutar pogona primijete na ulicama i stanovnici Kaknja.

Dekarbonizacija je zatjevan, ali neminovan proces i u BiH. Još je bolniji kada su fosilna goriva glavni industrijski oslonac.

Kako ističe Anes Kazagić, rukovodilac Sektora strateškog razvoja EPBiH, odnos instaliranog kapaciteta termolektrana na ugalj u odnosu na kapacitete na obnovljive izvore energije je 70 prema 30 posto. On dodaje kako je kroz projekte modernizacije termoblokova u posljednjih 10-15 godina energetska efikasnost značajno povećana, što je utjecalo na smanjenje emisije CO2 za 30 posto.

“Mi smo sa 7 miliona tona smanjili proizvodnju na 4 miliona tona što se tiče rudnika, a i dalje održavamo energetski sistem stabilnim i sigurnim. U prethodnih 8 godina izgrađena su 3 velika vjetroparka, oko 500 MW”, ističe ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić (SBB).

Potpisane obaveze treba ispuniti, a rokovi istječu. Obnovljivi izvori energije, vjetro i solarne elektrane trebaju postati glavni nosioci elektroenergetskog sektora.

“Vrlo ambiciozno i za EU. BiH je započela raditi na tzv. Nacionalnom energetskom klimatskom planu, na kome radi već 3 godine, ali nema dokumenta - nisu usaglašeni ciljevi ni sa EU-om, a ni među nama. Mi nemamo strateškog dokumenta dekarbonizacije ili energetske tranzicije. Nisam siguran da oni koji su potpisivali - znaju šta su potpisali”, tvrdi Mirza Kušljugić, predsjednik Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju RESET.

Mi smo na početku. U Italiji je proces tranzicije i korištenje obnovljivih izvora energije pokrenuo razvoj elektoenergetskog sektora. Iz izdašnih fondova EU-a za te namjene povukli su stotine milijardi eura. Cilj je za osam godina povećati obnovljive izvore energije za 30%.

Nacionalni plan za oporavak i otpornost dio je programa Naredne generacije EU-e (NGEU) - riječ je o paketu od 750 milijardi eura od kojeg je polovina u grantovima.

“Ideja je formiranje lokalnih zajednica, s obzirom na to da se radi o općinama i gradskim regijama, teritorijalno povezanim područjima na proizvodnji energije iz obnovljivih izvora koja bi bila potpuno dostatna za funkcionisanje kompletnih društvenih zajednica, a koje bi se mrežno ubacivale u sistem elektronapajanja države”, kaže Flavio Burlizzi, član Unioncamere Europa ASBL

Od postojanja resursa u našem slučaju više brine kako ćemo ih iskoristiti.

Anes Podić, predsjednik Udruženja Eko akcija, upozorava: “BiH u ovom trenutku ima takav potencijal kad je Sunce i vjetar u pitanju da možemo proizvesti tri puta više energije nego što je trošimo. Međutim, da bi se to desilo, moramo spriječiti da resursi Sunca i vjetra ne postanu plijen nekih privatnika”.

“Jedan dio naših briga odnosi se na sam proces dok, s druge strane, proces pravedne tranzicije mora biti transparentan i inkluzivan”, izjavila je Chiara Martineli, predstavnica civilnog društva i direktorica Can Europe.

Do uvođenja taksi na ugljendioksid za uvezenu robu u EU nije ostalo mnogo vremena. Ni izbora za nas.

“Energetska zajednica planira uvođenje taksi na emisiju CO2 za BiH od 2025. godine - uvođenje nacionalnog ETS sistema značilo bi, prema planu Energetske zajednice, postepeno oporezivanje emisije CO2 iz kompanija koje proizvode električnu energiju, toplinsku energiju i robu na bazi fosilnih goriva. To bi značilo da se postepeno uvođenje proteže od 2025. do 2040.”, precizira Kazagić.

Ukoliko proizvodnju ne prilagode novim tržišnim zahtjevima, izvoznim kompanijama iz BiH konkurentnost će biti upitna, a ishod poslovanja poznat.

“Pokušavamo da vidimo kako ići sa investicijom u solarne panele - to je jedan od načina. Dobro će nam doći ako počnemo proizvodnju proizvoda visoke vrijednosti, koje možemo prodati negdje van EU-a”, kaže Nikhil Mehta, generalni direktor Arcelor Mittala

Zelena tranzicija će sigurno donijeti povećanje troškova, smatra Neimarlija: “Hoće li to biti karbon taksa ili će biti trgovanje unutar države - to je ono što već postoji u Evropi, samo smo mi izvan”.

Obavezali smo se na provođenje Zelene agende za Zapadni Balkan podržavajući ciljeve Unije da Evropa do 2050. bude CO2 klimatski neutralna, a nemamo ni definisanu staregiju energetske tranzicije, luksuza još manje da čekamo. O resurima bar ne treba brinuti.

federalna.ba

dekarbonizacija Zelena agenda za zapadni Balkan Put ka EU
Imane Bellaadem Dnevnik 2 Put ka EU okupljanje
0 03.07.2022 20:36
Lazar Prodanović Mirko Pejanović Izudin Hasanović Denis Čarkadžić Put ka EU
0 22.06.2022 22:33
Energetski samit Neum dekarbonizacija
0 25.03.2022 09:04
Zelena agenda za zapadni Balkan Krug 99
0 14.11.2021 13:10
reforma javne uprave Put ka EU
0 20.06.2021 21:24