OTVORENI STUDIO: Novi Plan rasta za Zapadni Balkan – jasnim koracima ka europskoj budućnosti

Europska komisija usvojila je, početkom novembra 2023. godine, novi Plan rasta za Zapadni Balkan, do sada najambiciozniji finansijski paket Europske unije za region.

Novi Plan rasta za Zapadni Balkan služi poticanju rasta i smanjenju socio-ekonomskog jaza između Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana, te je posebice bitan za BiH, koja kao kandidat za članicu treba realizirati neophodne reforme na EU pravilima i standardima, a koje će ubrzati, između ostalog, rast lokalne ekonomije i integraciju sa tržištem Unije. Reforme su iz područja vladavine prava, zelene i digitalne tranzicije, ljudskog kapitala, socijalnih pitanja i obrazovanja, područja poslovnog okruženja i tržišta rada. Plan rasta predstavlja napor Europske unije da u proces pridruživanja, koji, nažalost, traje dugo i za građane djeluje obeshrabrujuće, uradi nešto motivirajuće. Plan rasta za Zapadni Balkan ima za cilj udvostručiti veličinu ekonomije Zapadnog Balkana u sljedećem desetljeću.  

S obzirom na predviđenu direktnu vezu između finansijske pomoći i provođenja reformi, očekivanja su da će „Plan rasta“ imati pozitivan utjecaj na dinamiku integracije Bosne i Hercegovine u EU, kao i rast ekonomija i životnog standarda bh. građana. Vlasti BiH morat će pokazati da imaju kapacitet da realiziraju značajna sredstva na koja će BiH imati pravo kao buduća članica EU. Iznos od milijardu i 87 miliona eura utvrđen je po određenoj metodologiji i na osnovu procjene Europske komisije koja u obzir uzima, između ostalog, broj stanovnika i visinu nacionalnog BDP-a. O ispunjavanju niza kriterija kako bi se iskoristio ovaj instrument finansijske pomoći, prioritetima na reformskoj agendi, benefitima koje BiH očekuju u procesu Plana rasta za Zapadni Balkan, u „Otvorenom studiju“ govore Zoran Zeljko, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, Rijad Kovač, pomoćnik direktora Federalnog zavoda za programiranje razvoja i profesorica, emeritus na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Azra Hadžiahmetović.

Govoreći o prednostima finansijskog instrumenta Plana rasta za Zapadni Balkan, profesorica Hadžiahmetović ističe da je riječ o unošenju jedne nove doze dinamizma za zemlje Zapadnog Balkana u smislu približavanja Europskoj uniji.

„Poseban fokus je stavljen na ekonomsku konvergenciju, odnosno, ublažavanje razlika između zemalja Zapadnog Balkana u nivou razvijenosti i zemalja Evropske unije. Za razliku od dosadašnjih inicijativa, ova inicijativa omogućava pristup tržištu Evropske unije zemljama Zapadnog Balkana postepeno, dakle integracija u tržište Evropske unije, ali jednako praćena i  jačanjem integracije u samoj regiji Zapadnog Balkana i naravno, ubrzanim reformama koje sve zemlje regiona moraju uraditi u kontekstu EU integracija. Dakle, to su ta neka četiri stuba. Udvostručenje BDP-a u idućih deset godina, to su ogromni benefiti, posebno s obzirom na nove okolnosti u kojima se svi nalazimo. Dakle, bez usporedbe dosadašnjih proširenja i zemalja koje su ušle u članstvo, sada imamo potpuno nove okolnosti i cijenim da je posebno važno uključiti se što prije u ovaj proces kako bismo riješili stvari, kako unutar Bosne i Hercegovine i naravno regije, i ubrzali proces integracije u Evropsku uniju“, navodi Hadžiahmetović, podsjećajući da zbog brojnih kašnjenja u ekonomskim reformama već plaćamo cijenu.

Zoran Zeljko, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH, koji je koordinator radnog tima Vijeća ministara BiH kaže da se proces  događa u više koraka, da je vrlo zahtjevan u kontekstu reformskog napora koje treba učiniti vlast na svim razinama u BiH.

„Proces metodologije je striktan i zahtjevan, radilo se uistinu o kratkim rokovima. Negdje krajem 11. mjeseca 2023. godine Komisija EU je podijelila informaciju u kojoj je predstavila Plan rasta i odmah je došao zahtjev da Bosna i Hercegovina nacrt indikativnih reformi koje bi provodila u okviru Plana Rasta dostavi  Europskoj komisiji. Vijeće ministara BiH formiralo je jedan AD hok radni tim koji je predvodila predsjedateljica Vijeća Borjana  Krišto. U vrlo kratkom roku je pripremljena lista indikativnih reformi koje Bosna i Hercegovina vidi kao reforme koje bi se trebale obaviti i finansirati u okviru „Plana rasta“. Lista reformi koja je 30. travnja poslana Komisiji se u 97% poklapala sa onim što je traženo, tri reforme su ostale neusuglašene i sad pokušavamo to otkloniti. Ogroman rad je obavljen na pripremi reformi, od 111 reformskih, izuzetno složenih aktivnosti, 108 je usuglašenih u okviru radnog tima u kojem su bili predstavljeni i premijeri županijskih Vlada, ministri entitetskih Vlada, premijeri entitetskih vlada, ministri u VM, u tako širokom forumu, ja to smatram uspjehom. Čitavo vrijeme se radilo vrlo ubrzano i Europska komisija je tijekom ovog procesa razvijala metodologiju. U ovom trenutku proučavamo facility agreement da vidimo kako bismo po prihvaćanju i usuglašavanju liste mogli nastaviti proces“, kaže Zeljko.

Rijad Kovač, pomoćnik direktora Federalnog zavoda za programiranje razvoja, ističe opredijeljenost Vlade Federacije BiH od samog početka procesa da ispuni planirane reforme i u budućnosti operativno pristupi realizaciji svih zadatih aktivnosti i koraka. Govoreći o konkretnim, a mjerljivim narednim koracima podsjeća na važnost vremenskih rokova za implementaciju.

„Plan rasta sadrži korake koji se dijele u aktivnosti, svaki korak ima jedan set aktivnosti  koji se odnosi na sve nivoe vlasti u Federaciji. Te aktivnosti moraju biti inkorporirane u planove rada svih institucija, mi ćemo u koordinaciji sa drugim partnerima u BiH, prije svega sa Direkcijom za ekonomsko planiranje BiH,  uspostaviti mehanizme implementacije i praćenja, a unutar Federacije BiH naš je plan da osiguramo uključivanje reformskih koraka i aktivnosti u trogodišnje planove rada, u budžete kako bi mogli biti operativni, u godišnje planove rada, nakon tog uspostavljamo i stalno radno tijelo koje će se brinuti za implementaciju i izvještavanje. Ono što je vrlo bitno je da aktivnosti predviđene Planom rasta imaju određene rokove i korake, na primjer rokovi su polugodišnji, to je recimo juni i  decembar, 2025. juli 2026, 2027, i tako dalje. Međutim, mi ne možemo čekati da dođe određeni rok kako bi vidjeli da li smo nešto uradili ili nismo,  želimo uspostaviti sistem koji će nam omogućiti redovito  praćenje , da vidimo gdje je nešto zapelo, kako bi smo mogli reagirati na vrijeme i da li ćemo podići neku crvenu zastavicu.  Ne možemo čekati decembar da bismo vidjeli da nešto ne ide planiranom  dinamikom, u  tom smislu nam je veoma važno da uspostavimo taj sistem praćenja, da uspostavimo stalno radno tijelo koje će biti odgovorno  za implementacija tog seta reformi koje će na vrijeme izvijestiti Vladu. Ono što je nama prethodno nedostajalo je sistem povratne sprege informiranja Vlade i premijera o nedešavanju aktivnosti koje su postale dio određenog plana“, navodi Kovač.