Zelena mobilnost BiH: Jedan od najvećih zagađivača u urbanim sredinama je saobraćaj

Reforma transportnog sektora i održiv razvoj trebaju biti zasnovani na principima Zelene mobilnosti i poštivanju klimatskih promjena. Usvajanjem Deklaracije o Zelenoj mobilnosti BiH je iskazala da je opredijeljena za integriranje u transportno tržište u EU, fokusirajući se na smanjenje štetnih emisija. Međutim, imamo li pretpostavke za transformaciju saobraćaja prilagođenu ekološkim normama?

Regionalna tranzicija transporta zajedničko je opredjeljenje zemalja Zapadnog Balkana. Od odluke do realizacije dijeli nas mnogo. Deklaracija o Zelenoj mobilnosti samo je početak. Jedan od najvećih zagađivača u urbanim sredinama je saobraćaj.

„Na Zapadu se sve više šire zone zatvorene za saobraćaj motornih vozila, tu se promiču električna vozila, vozila javnog prevoza, dijeljena vozila, zabrana ulaska vozilima sa dizel motorima. Tu ima prostora da se unaprijedi i promijeni nešto, ali mi slabo na tome radimo. Na kraju se sveo na poticaj za kupovinu električnih vozila pojedincima, a oni ako imaju 70-80 hiljada za kupovinu električnih vozila, imaju i 90. A ta vozila su vrlo kratko na cesti. Po meni bi bilo pametnije ta sredstva usmjeriti u taksi prevoz“, kaže Samir Lemeš, predsjednik Eko foruma Zenica.

Da bi elektromobilnost postala bh. realnost, osim vozila, većini nedostižnih, potrebna je infrastruktura, ali i subvencije.

„U gradovima je možda jedno 4-5 mjesta gdje se može puniti automobil sa strujom. Jedan autobus na električni pogon - normalni autobus je 12 metara - košta oko milion i 200 hiljada maraka. EU ima fondove kojima finansira značajan dio investicia u električne autobuse. Kao primjer ću navesti da u Hrvatskoj, Sloveniji i drugim evropskim državama iz tih fondova se finansira skoro 85 posto cijene koštanja jednog takvog autobusa“, kaže Safudin Čengić, predsjednik Udruženja prevoznika teretnog i putničkog saobraćaja FBiH.

Zato je nabavka autobusa na plinski pogon realnija opcija, ali i to iz budžeta prevoznih kompanija. Osim rekonstrukcije saobraćajnica, održiv transport u urbanim sredinama treba biti zasnovan na poticanju urbane i elektromobilnosti u cilju smanjenja štetnih gasova. Međutim, standard građana diktira brigu o zdravlju.

„U BiH treba kreirati odgovarajući strateški dokument koji se bavi tom oblašću, sa definisanim ključnim akterima kao nosiocima aktivnosti. Ograničenje uvoza vozila putem ekoloških normi u BiH jedan je od mehanizama koji se primjenjivao u prethodnom periodu. Međutim, on nije mogao biti u potpunosti implementiran zbog vođenja računa o socioekonmskim prilikama, odnosno kupovnoj moći građana“, obašnjava Adnan Omerhodžić, docent na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije UNSA.

Pomoćnik crnogorskog ministra saobraćaja i pomorstva Nikola Veljović objašnjava kako njihov Eko fond, koji je pod Ministarstvom ekologije, daje subvencije - od 2,5 hiljade do 5 hiljada eura za nabavku hibridnih ili električnih vozila: „Crna Gora je od 1.jula ukinula euro 4 standard motora, radi se sve na tome da se vozila koja su i starija od 15 godina više ne uvoze u Crnu Goru, sve je usmjereno ka Zelenoj mobilnosti i Zelenoj agendi“.

Cilj transformacija javnog prevoza u glavnom gradu BiH, započete rekonstrukcijom tramvajske pruge i nabavkom novih vozila, jeste da do 2030. godine više od 80 posto građana koristi ekološki javni prevoz.

„Javni prevoz u glavnom gradu prebacujemo na električni pogon, produžavamo mrežu tramvaja i trolejbusa, u budućnosti je planirana nabavka električnih autobusa - da građani na udoban način idu na svakodnevni posao“, izjavio je ministar za komunikacije i promet BiH Edin Forto (NS).

Transportno povezivanje Zapadnog Balkana omogućeno je i bespovratnim sredstvima za izgradnju putnih i željezničkih koridora na evropskoj mreži.

„Koliko se treba uložiti u željeznički koridor 10, u Crnu Goru, odnosno organizaciju nove željezničke linije između Beograda i Bara? Ovo su vjerovatno najvažniji načini na koje možemo doprinijeti – ukloniti kamione sa cesta i staviti što je više moguće toga na pruge. I to će značajno doprinijeti modernizaciji mreže, ali i Zelenoj mobilnosti“, ističe Matej Zakošnjek, direktor Sekretarijata Transportne zajednice.

Niels Annen, parlamentarni državni sekretar iz Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, podsjetio je na obećanje njemačkog kancelara Olaf Scholza Zapadnom Balkanu - 1,5 milijarda eura za zelene projekte u regionu.

Održiv transport zasnovan na alternativnim gorivima i implementaciji naprednih tehnologija neke su od smjernica usvojene Deklaracije o Zelenoj mobilnosti. Bez transportne tranzicije Zapadnog Balkana, ambiciozni cij Evropske unije usmjeren na postizanje karbonske neutralnosti do 2050. godine biće teško ostvariti.

federalna.ba