Šehić: Niko ne može oduzimati nadležnosti koje ima CIK po državnom izbornom zakonu
Izborni zakon Republike Srpske od danas je i zvanično u službenim novinama. Skupa s njegovim stupanjem na snagu u tom entitetu, ka Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine upućena je apelacija za ocjenu ustavnosti ovog zakona.
Izborni zakon RS-a usvojen je dan nakon isteka roka za podnošenje kandidatskih listi CIK-u BiH, pa će morati u ladici čekati 2026. godinu. Iako će tek biti u fokusu za vrijeme opštih izbora, i danas je pod lupom javnosti. Tačnije na udaru kritika. Na adresu Ustavnog Suda BiH stigao je zahtjev za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona RS-a. Predao ga je Denis Zvizdić, dopredsjedavajući Zastupničkog doma BiH.
„Riječ je o jednoj opasnoj aktivnosti kojom se pokušava u ustavni sistem BiH uvesti paralelizam kako bi se povećao nivo autonomnosti RS-a i kako bi se išlo u preuzimanje nadležnosti BiH i derogiranje državnih institucija“, upozorio je Zvizdić.
"Novim Izbornim zakonom RS-a direktno se oduzimaju nadležnosti CIK-a BiH"
Podrivanje države, oduzimanje nadležnosti, izjednačavanje entitetskog sa državnim. Retorika i dobro poznati ciljevi RS-a. Za sada svi pokušaji, koje je teško i prebrojati, propali. Isti cilj i sada - samo upakovan u vidu Izbornog zakona RS-a.
Zvizdić je istakao kako treba obratiti pažnju na neke zaključke tzv. svesrpskog sabora - da RS treba raditi na vraćanju i preuzimanju nadležnosti kako bi se kroz specijalne veze došlo u jednu vrstu formalne unije.
No, za one koji zaborave pravne i zakonske činjenice, podsjetnik i napomena Upravnog odbora PIC-a. Entiteti nisu države. Zakon o referendumu i Izborni zakon RS-a imaju jasan cilj - stvoriti paralelni zakonski okvir.
„Ovi zakoni, kao takvi, krše Izborni zakon BiH i predstavljaju rizik za provođenje predstojećih izbora. Međunarodna zajednica neće dozvoliti nikakvo podrivanje nadležnosti države kroz uspostavljanje paralelnog izbornog sistema u RS“, stoji u saopćenju.
RS-ovi zakoni krše Izborni zakon BiH: Ocijeniti njihovu usklađenost s pravnim poretkom BiH
A, paralelni izborni sistemi mogu ostati samo na ideji, jer su zakonski i ustavni okviri jasni. Izbornim zakonom RS-a predviđeno je da Izborna komisija RS-a preuzme ovlasti CIK-a BiH. Precizno definisane nadležnosti kao bedem naspram pokušaja uzurpiranja moći koja je jedino u rukama Centralne izborne komisije BiH.
„Nadležnosti entitetskih izbornih komisija koje mogu biti formirane po Izbornom zakonu BiH utvrđuje CIK. Niko ne može oduzimati nadležnosti koje ima CIK po državnom izbornom zakonu“, podsjeća Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.
Oduzimanje nadležnosti pokrenuli vladajući, zbog poteza visokog predstavnika i izmjene Izbornog zakona prijetili otcjepljenjem, pa odustali, a na rok CIK-a BiH zakasnili. Za opoziciju sve obmana u režiji vlasti, evropski zvaničnici redaju upozorenja da imaju alat u rukama za očuvanje suvereniteta države i njenih institucija, a domaći političari čekaju ocjenu Ustavnog suda BiH. Zaključak jedan, lokalni izbori na teritoriji RS-a, ipak, moraju biti održani u skladu sa Izbornim zakonom BiH.
federalna.ba