Kusturica: Današnji dan nije slava planeti Zemlji, više je dan žalosti
Simbolično, na Dan planete Zemlje američki predsjednik Joe Biden je pozvao više od 40 svjetskih lidera na samit o klimatskim promjenama. Najveća dobit samita je da su se pozivu odazvali lideri Kine i Rusije i, koliko god to prozaično zvučalo, kada je u pitanju opstanak planete Zemlje, barem onakve kakvu je mi ljudi znamo, neophodna je politička akcija. To je i razlog zašto je Bidenova administracija klimatske promjene svrstala u prijetnje za nacionalnu sigurnost Amerike, poput terorizma ili geostrateških sila.
O klimi i klimatskim promjenama, njihovim globalnim posljedicama, te neizostavnim pitanjem gdje smo mi tu, u Svijetu smo razgovarali sa Lejlom Kusturica, aktivistkinjom Koalicije za zaštitu rijeka BiH.
Navodi da mnogi aktivisti u regiji kažu da današnji dan nije slava planeti Zemlji, nego je više dan žalosti zbog onoga što smo joj uradili.
"Čovječanstvo, posebno ovo moderno, zapadni svijet rukovođen bahatošću, jednim prekomjernim razvojem koji ustvari promovira konzumerizam u tolikoj mjeri, doveli smo se do toga da kažu da u narednih 10 godina prijeti istrebljenje milion vrsta. Ono što jeste potrebno je globalna, ali i lokalna akcija da se vratimo onoj premisi da se zaista planeta Zemlje ne zove džaba majka Zemlja. Ona nudi život i bez nje nema nas."
Kaže da će se, kao u svemu u svijetu, uvijek pronaći grupa onih koji će neku dobru priču, kao što je ona o održivom razvoju, iskoristiti u marketinške svrhe.
"Vidimo kako velike kompanije koje vrlo nesavjesno proizvode svoje proizvode, ne ponašaju se odgovorno prema svojim radnicima. Onda vidimo kako za neke svoje proizvode kažu da je reciklirani materijal i time pokušavaju zamazati oči. Važan je rad na osnaživanju lokalnih zajednica, na stalnom podizanju svijesti običnog čovjeka da prirodni resursi pripadaju svima nama i da ih trebamo odgovorno koristiti. Danas imamo da jedna šaka moćnika na ovoj planeti zaista eksploatiše planetu i za sebe zauzima ogromne količine bogatstva. Ta paradigma mora biti promijenjena."
Ističe da moramo vjerovati da se čovječanstvo može oduprijeti svojevrsnoj autodestrukciji.
"Bosanski čovjek toliko je sklon da trpi i nevolju i nepravdu, ali kad su došli da uzmu rijeke, smogli smo snage da kažemo ne može. Ljudi tijelima brane prirodno bogatstvo. Na kraju dana, sela i nastaju oko rijeka, a mi idemo putem destrukcije i nažalost pratimo planetarni razvoj. To mora biti promijenjeno i ima nade. U BiH okolišni aktivisti zaista šalju jednu poruku vjere i nade. Fondacija "Atelje za društvene promjene" okuplja takve ljude koji još uvijek imaju snage ovdje da se bore za one prave vrijednosti, a to je dostojanstvo, pravda, ekonomska jednakost. Samit o klimatskim promjenama koji se održava danas je svakako nešto što treba pozdraviti, jer bez političkeakcije zaista nema stvarne transformacije naših zajednica. Mi obični ljudi moramo pritiskati naše političare da se ponašaju odgovorno. Ali i mi moramo da znamo da se razvoj ne smije dešavati nauštrb planete. Moramo da vodimo računa i o ljudima i o profitu i o planeti."
Kusturica smatra da je ovo što se može vidjeti u posljednjih 25 godina u BiHjedan eksploatatorski odnos spram onoga bez čega nema života na ovom komadiću planete.
"Ne mogu da ne spomenem da živimo na jednom od najbogatijih komadića planete Zemlje, u smislu biodiverziteta. Naše planine, vode, šume, to mora biti zaštićeno. Ovdje u BiH imamo mogućnost da vidimo da zaista dolazi do buđenja zajednica i posebno nas raduje da taj jedan harmoničan, jedan neeksploatatorski odnos spram prirodespaja ljudeu BiH. Ono za šta se mi zalažemo u Fondaciji i unutar Koalicije za zaštitu rijeka je jedan odnos zaštite spram prirode. U ovom trenutku u BiH je svega dva i po teritorija BiH zaštićeno. Ovakva bogata zemlja."
federalna.ba