"Ako je otcjepljenje RS-a antidejtonsko, onda je to i unitarna BiH"

Željko Vujadinović, historičar i profesor banjalučkog Univerziteta kazao je sinoć u Otvorenom studiju na Federalnom radiju kako je Dejtonski sporazum u svojih više od 25 godina postojanja i uz sve svoje nedostatke pokazao zavidan nivo stabilnosti na ovim prostorima. Istovremeno Vujadinović je kazao kako je nametanje zakona bonskim ovlastima derogiranje Ustava i ne doprinosi konstruktivnom dijalogu.

„Ukoliko se držimo temeljnih vrijednosti koje Dejton propisuje onda samim time on neutrališe i sve pretpostavke koje bi mogle dovesti do nekih sukoba. To je jedna stvar. Druga stvar je ta da ipak ovdje međunarodni faktor igra značajniju ulogu i da u tom smislu nikakvog sukoba tu neće biti. Prema tome u svemu ovome i dalje ostajem pri tome da držeći se temeljnih principa Dejtonskog mirovnog sporazuma mi smo samim time i u polju stabilnosti na ovim prostorima“- kazao je Vujadinović.

Destabilizirajući faktor je upravo međunarodni faktor za vladajuću strukturu iz RS-a.

„On jeste destabilizirajući u onoj mjeri u kojoj proizvodi određene krize. Međunarodna zajendica, šta god to podrazumijevalo nema jasno definiranu politku prema BiH i nema jedinstvene stavove prema BiH već se ponašaju u skladu sa svojim interesima, a ne sa interesima naroda u BiH. I to je historija pokazala. Tako funkcioniraju sve velike sile. I da se razumijemo BiH nije izdvojeno ostrvo niti je balkanska politika izdvojeno ostrvo u odnosu na evropsku politiku, prema tome upravo politika velikih sila koja se reflektira na ove prostore je velikim dijelom sukobljena, u sukobu je svako sa svakim. Dokle god postoji stabilnost velikih sila to onda garantira i stabilnost na Balkanu to jeste na ovome prostoru.“

Blokada institucija nije rješenje, ali je očekivan odgovor na nametanje rješenja.

„Upravo zato na tom primjeru se vidi da je pitanje nametanja zakona i izmjena Krivičnog zakona jedna vrsta derogiranja Ustava, jer je  poznato da prema Ustavu BiH ustav se može promijenti samo na legalan i proceduralan način, a to znači u Parlamentu BiH. Mismo dakle imali slučaj nametanja jednog zakona koji nije prihvaćen od skoro polovine prostora i ljudi u BiH. I naravno da postoji reakcija na to.“

Priča o otcjepljenju su odgovor na priču o unitarizaciji BiH.

„Ako je priča o otcjepljenju RS od BiH onda je i pričao o unitarizaciji to jeste ukidanju entiteta također antidejtonska. To je isti ravan isti rang. I ta priča je prije svega priznata u dobrom dijelu BiH, prije svega mislim naravno na FBiH.“

Dejtonski mirovni sporazum je prije svega uspostavio ravnotežu- istakao je Vujadinović.

„I taj sistem ravnoteže je ustvari bio onaj garant mira koji je postojao do danas i postoji i historija bilježi da su sve velike sile također funkcionirale po tom sistemu. I svako narušavanje tog sistema proizvodilo je opasne krize.“

Na pitanje ko to ističe i radi na centralizaciji BiH Vujadinović je kazao:

„Politički program SDA, imate Deklaraciju o BiH bez entiteta, SBiH također ima Deklaraciju, ima platformu koja se zasniva na BiH bez entiteta. Ali moram reći da se uvijek kad postoji spremnost za razgovor o nekim temama dođe se do rješenja. Ali razgovarajmo na principima Dejtona.“

Na sceni je derogiranje konsenzusa. Kako se onda dogovarati kad institucije na rade?

„E pa temeljno pitanje je ustvari je to da je BiH uređena kao zajendica dva entiteta i tri konstitutivna naroda između kojih treba da postoji konsenzus. I to je tako ustavno. Ukoliko treba nešto promijeniti u ustavnom uređenju onda postoji procedura kako se to radi. Svako nasilje nad time projicira i proizvodi tešku krizu. I proizvodi prirodni otpor prema tome ukoliko neko stalno govori da treba ukinuti RS to onda proizvodi prirodan otpor kod ljudi.“

Ni jednim međunarodnim sporazumom nije predviđeno postojanje Vijeća za implementaciju mira.

„PIC je samoproglašeno tijelo. Druga stvar. Visokog predstavnika mora da imenuje Vijeće sigurnosti UN-a uz saglasnost entiteta. Kad je riječ o bonskim ovlastima, ona su naslonjena na Dejtonski sporazum i tamo jasno piše da visoki predstavnik interpretira, provodi i tumači Dejtonski mirovni sporazum. U bonskim ovlaštenjima jasno se kaže da visoki predstavnik ukoliko se ne postigne saglasnot može da donese određene odluke, nigdje ne stoji da su te odluke zapravo zakoni. Odluke nisu zakoni i nisu ustavna materija i prema tome visoki predstavnik nema pravo da donosi odluke koje su zakoni, to je isključivo pravo Parlamenta BiH.“

Ja sam to da se spuste tenzije i razgovara o svim otvorenim pitanjima. Također kad je riječ o povlačenju saglasnosti za ranije dogovorene reforme pitanje je da li za to postoji pravni osnov- kazao je.

„Sve ono što je Dejtonski sporazum koji propisuje deset izvornih nadležnosti BiH, sve ono što je kasnije prešlo u nadležnost BiH- tako u Ustavu piše- da se Ustav može promijeniti uz saglasnost entiteta. Saglasnost entiteta je jedna vrsta ugovora. Sad u nekom pravnom smislu to mi se čini dozvoljenim. E sad jedno su forma i norma, a drugo su stvarni i javni život koji je mnogo kompliciraniji i ne mislim baš da ljude tangiraju ova pitanja.“

Pokret nesvrstanih je pokret nastao u Beogradu i Srbija ima mogućnost da to baštini kao i BiH jer nisu u vojnom bloku određenom- zaključio je Vujadinović.

federalna.ba/Jasenka Tica Isović