Otvoreni studio - Borba protiv rudnika litijuma se nastavlja

Beskrupulozna pojava iskorištavanja prirodnog bogatstva u BIH, potpomognuta od strane domaćih političara i inostranih kompanija, se nastavlja. Ipak, preostalom stanovništvu u BIH ostalo je samo to...Stanovništvo Majevice ali i okoline je uznemireno zbog saznanja da su vršena ispitivanja za rudarenje litijuma. Posebno su zabrinuti nakon što Narodna skupština RS nije podržala Deklaraciju o protivljenju otvaranja rudnika litijuma na području općine Lopare. 

O temi zašto su protiv rudarenja i mogućim štetnim posljedicama u Otvorenom studiju govore Rado Savić, Anes Podić i Dalibor Ballian. Urednica emisije Lejla Hodžić.

Cjelokupna priča počinje još 2000. godine ali nikada nije intenzivirana kao prošlih mjeseci zbog čega su građani i potpisali peticiju sa 3.700 potpisa tražeći garancije kako neće doći do rudarenja. U Otvorenom studiju načelnik Općine Lopare Rado Savić kaže da su u lokalnoj zajednici ali i svi koji su potpisali peticiju razočarani. Savić je apelovao da Skupština usvoji deklaraciju protiv rudnika litijuma, a da Vlada RS ne izda koncesije za rudarenje ovog metala i srodnih elemenata.

Jedan od naših pokušaja da se skrene pažnja na ovaj problem i da probamo zaštititi naš rodni kraj bio je i organizovanje narodnog protesta 15. februara, nakon kojeg smo nastavili s građanskom inicijativom te smo u sedam dana prikupili 3.711 potpisa,a po zakonu je potrebno 3.000 potpisa, kako bi uputili u proceduru u Narodnu skupštinu, Deklaraciju o protivljenju otvaranju rudnika litijuma, kaže Savić.

Govoreći o ovom problemu, Anes Podić predsjednik Udruženja Eko akcija naglašava da je problem što u Bosni i Hercegovini bilo kakvo rudarenje pravi ogromne probleme za okoliš.

Pojedine kompanije su čak počinjale sa rudarskim radovima prije nego su i dobile potrebne dozvole. Suština je u tome da u Bosni i Hercegovini, sistema koji bi štitio ljude i okoliš od rudarskih projekata nema. Tako da, zaista, posljedice koje mogu nastati po lokalne zajednice su potencijalno nesagledive. Pogotovo, kad je u pitanju rudarenje litijuma, što se pokazalo širom planete, to može napraviti zaista pravu katastrofu po okoliš od koje lokalni ljudi, koji žive tu imaće samo štetu a koristi nikakve, ističe Podić.

Kopanje litijuma, ukoliko vlasti odobre vršila bi privatna firma, dok građani a ni vlast bh entiteta Republika Srpska od toga neće imati ništa, jer su koncesione naknade mizerne. Rudnici litijuma su u svijetu ostavili velike ekološke posljedice, čak su vođeni i građanski ratovi zbog toga. O tome je u emisiji govorio i profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Dalibor Ballian:

Rudnici litijuma se otvaraju u nenaseljenim područjima, u pustinjama, kao što je Čile, Južna Amerika, Australija... Nemate nigdje rudnike litijuma u naseljenim područjima, u područjima gdje su poljoprivredna zemljišta, gdje su rijeke, gdje su šume. Zašto? Zato što litijum nije kompatibilan sa živom materijom. Imate enormno zagađenje. Biljke se suše, mutiraju, životinje ugibaju, a gdje je tu čovjek. Imate odmah pojavu raka, imate brojna maligna oboljenja. Djeca se rađaju sa urođenim manama, stalno problemi... Treba to sve izvagati, da

li nam se isplati takav rudnik ili ne. Oni koji su dali odobrenje da se to sve pokrene ne žive na području Lopara. Njih Lopare ne interesuju, njih interesuje samo ta koncesija, nažalost. Mi imamo i primjer Vareša. Šta je Vareš dobio rudnikom, dobio je par radnih mjesta, a izgubiće jako mnogo. U principu ne gubi Vareš, sa ovim rudnikom gubi Kakanj. Kakanj je ostao bez pitke vode. Recite, da li ima cijenu čista voda – naglašava profesor Ballian.

Majevica, planina u sjevernoistočnoj Bosni i Hercegovini nalazi se između Semberije, Posavine i tuzlanske kotline i zauzima centralni dio sjeveroistočne Bosne. Sjeverne i sjeveroistočne strane, pored rudnih bogatstava, imaju nekoliko potoka, manjih rječica i dvije značajnije rijeke – Gnjica i vodom bogatija i dužeg toka rijeka Janja. Cjelokupna sredina trenutno obiluje voćnjacima, mljekarama, izvorima mineralnih, termalnih i banjskih voda. Lopare, Tuzla, Čelić, Bijeljina, Kalesija i druga mjesta u okolini će imati negativne posljedice u slučaju otvaranja rudnika litijuma.

I zato borba za očuvanje protiv otvaranja rudnika će biti nastavljena, poručili su učesnici Otvorenog studija RFBIH, koji možete poslušati na federalna.ba.