Otvoreni studio: Sigurnosni izazovi i rizici u Bosni i Hercegovini

Ovo izdanje emisije „Otvoreni studio“ posvetili smo sigurnosnim izazovima i rizicima sa kojima je suočena Bosna i Hercegovina. Ubistvo policajca i ranjavanje njegovog kolege koje je počinio maloljetnik u Bosanskoj Krupi, te svakodnevne dojave o bombama u školama i institucijama u Sarajevskom kantonu teme su emisije u kojoj govore prof. dr. Tajib Spahić, dugogodišnji direktor Policijske akademije FUP-a u Sarajevu i autor više knjiga koje se bave sigurnosnim pitanjima, prof. dr. Hadžib Salkić, profesor informacionih tehnologija i stalni sudski vještak za ovu oblast, dr. Sandi Dizadarević, kriminalistički psiholog, autor nekoliko knjiga, te magistrica psihologije i psihoterapeutkinja Nermina Vehabović-
-Rudež.

Posljednji događaj u Bosanskoj Krupi, ubistvo i ranjavanje policajca, pokazalo je slabost policijskog sistema u našoj zemlji. O potrebi edukacije policije, prepoznavanju radikalizma kod mladih,  odgovornosti društva i društvenih mreža, zajednice, ali i vjerskih organizacija, dr. Sandi Dizdarević, kriminalistički psiholog, bivši istražitelj i autor nekoliko knjiga koje se bave urušavanjem društva, među ostalim, navodi:
„Upozoravamo da ranu detekciju trebaju obavljati policijski službenici. Neophodna je i osnovna i specijalistička obuka policije, jer su oni 24 sata na terenu, oni poznaju većinu građana iz lokalne zajednice i tu su 24 sata puta 365 dana. Upravo državna strategija ne prepoznaje njihovu ulogu, niti ih tretira u smislu edukacija i samim tim nam se dešavaju ovakve situacije. Ovo nije, nažalost, prvo ubistvo policajaca kad govorimo o radikalizmu i ekstremizmu. Mostar - postavljanje eksplozivne naprave nakon završetka rata, pa do ubistva policajaca u Bugojnu, Zvorniku i sada imamo ubistvo policajca u Bosanskoj Krupi, tu je napad na pripadnike Oružanih snaga. Zbog toga je bitno da oni koji kreiraju politike moraju prihvatiti činjenicu da imamo složen sigurnosni sistem i da je fundamentum na obuci, edukaciji i opremanju najnižih nivoa policijskog djelovanja.“

„Ovo su vrlo ozbiljni sigurnosni incidenti i narušeno je nešto što se godinama izgrađuje, a to je povjerenje građana u rad policije. Kada dođe do ovakvih situacija, naruši se povjerenje građana u rad policije i ne možemo govoriti o objektivnoj nego o subjektivnoj sigurnosti svakog građanina, a koja je za nas veoma važna u svakom trenutku. U zemlji krhke demokratije, kao što je BiH, odmah se okvalificiraju događaji. Mislim da treba dobro razmotriti šta se dogodilo i svi oni, to su, prije svega, sigurnosne agencije, da daju tačne kvalifikacije događaja da bi onda mogli raspravljati o njima akademski i da iznalazimo pravna i sva druga rješenja“, kaže prof. dr. Tajib Spahić.

„Sistem sporo reaguje, mi smo izradili Praktikum postupanja i sigurnosnog protokola kojim se najkasnije u dva sata može problem  riješiti. Moja poruka je svim učenicima i ljudima koji na ovakav način izazivaju nered - za takvo ponašanje postoje kazne. Sve poruke, bilo da se pišu na društvenim mrežama, putem SMS poruka, unutar poruka, postoje softveri, procedura koja registruje svaki log, odnosno bilo koji uređaj sa kojeg se poziva na uređaj koji se poziva. Mi imamo jasnu sliku, napisali smo prof. dr. Nedžad Korajlić, Jasna Eminović i ja kroz Praktikum način kako se to može upotrijebiti i dovoljno je da sigurnosne agencije poslušaju ono što smo napisali i da se prihvati način kojim bi se brže moglo djelovati“, kaže, među ostalim, prof. dr. Hadžib Salkić. „Na predavanjima u školama govorim o ovim problemima kako bih uticao na razmišljanje djece, jer kada dođe na tapetu njegov log, njegov poziv, on i njegova porodica će morati odgovarati“, navodi profesor Salkić.

„Bosna i Hercegovina treba razvijati svoj sistem policijske obuke, s obzirom na brojne sigurnosne izazove. Mi smo imali uspostavljen jedinstven koncept policijske obuke koji je obuhvatao jednogodišnju obuku, sedam mjeseci teorijske obuke i četiri praktične obuke i jedan završne. Sada imamo petomjesečnu teorijsku obuku i dvomjesečnu praktičnu obuku i koncept nije jedinstven za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Ne znam zašto se istupilo iz ovog koncepta. Zato je sada pitanje koliko se sada uspješno izvodi specijalistička obuka i stalno stručno usavršavanje i osposobljavanje policajaca. Mi smo je još 2000. godine kreirali i  izvodili za sve kantone. Nije mi poznato koliko se sada takva obuka izvodi, a sve to se odražava na kvalitet i kontinuitet policijskog rada“, kaže, među ostalim, profesor Spahić.

„Opća nesigurnost koja vlada utiče da odrasli isijavaju iz svog ponašanja nesigurnost. Tu je obrazovanje koje je podložno različitim eksperimentima koji ne uvažavaju potrebe djece. Imate upute odraslih prema djeci da moraju biti uspješni. Ne smijemo zanemariti društvene mreže. Davanje prilike djeci od nula do deset godina, kada bi trebao da roditelj drži pod kontrolom ponašanje djece, ona su često na društvenim mrežama gdje imaju modele kako se treba, odnosno ne treba ponašati. Djeca pokazuju simptomima šta smo mi napravili, da oni žive stres. Od nas zavisi šta će se dalje dešavati, ne od djece. Mi moramo brzo reagovati. Moramo nešto raditi. Sistem mora stvoriti uslove da se stručnjaci aktiviraju, prave kurikulume, da se koriste stručnjaci, a imamo ih, da rade sa djecom. Roditeljima treba stalna podrška, kada naiđu na nedoumice sa djecom. Trebaju pitati i ne treba da se desi nešto ekstremno pa da traže pomoć psihologa, psihoterapeuta itd. Ja bih stavila u prvi plan šta se mora raditi, nego sva ova ponašanja djece, jer ona su kreativna, stvaraće nova i nova  ponašanja, kako bi pokazali da im nije dobro u ovom sistemu ili kako bi u doba adolescencije pokazali da vladaju odraslim. Vi dobijate popularnost adolescentskim ponašanjem. Moramo djecu skloniti i prepoznati njihova ponašanja, a mi odrasli se aktivirati da takvih situacija bude što manje“, kaže, među ostalim, Nermina Vehabović-Rudež.