Otvoreni studio: Ovu godinu „pojeli skakavci“ jer FBiH nije zakonski utvrdila minimalnu platu od 1.000 KM

Višegodišnje ne provođenje seta ekonomskih reformskih zakona, u kojim su zakoni o smanjenju doprinosa i poreza, ali i nereformski zakon o minimalnoj plati, već su donijeli zastrašujuće posljedice, siromašenje radnika i ogroman odliv stanovništva zbog boljih uslova života širom svijeta. Prethodna vlast u Federaciji BiH, u dva mandata, iako su od javnosti i uključenih u procese poticani da donesu zakonske mjere te „olakšaju“ poslodavcima isplate većih plata smanjenjem doprinosa, nisu to učinili. Sada, već polovinom maja 2024. godine evidentno je da to neće učiniti ni aktuelna vlast koja je prije godinu dana na početku mandata obećala bolje uslove radnicima, prije svega kako bi ostali u svojoj državi. Odgovor svih ovih godina je isti, to bi moglo urušiti finansijski sistem. Ipak, mnogi se ne slažu sa takvim stavovima.

U Otvorenom studiju o problemu rasta plata govore Adis Kečo, predstavnik Saveza samostalnih sindikata BiH, Admir Čavalić, ekonomista , zastupnik - predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku u Predstavničkom domu federalnog parlamenta i Šerif Isović, direktor Porezne uprave Federacije BiH.

Sindikalna potrošačka korpa iznosi 2.930 KM /SSSBiH/, a prosječna plata prema zvaničnoj statistici 1.315 KM, dok najveći broj radnika, njih oko 280.000 hiljada, prijavljeni su na platu od 800 KM.

„SSS BiH je 2018. godine pokrenuo inicijativu o donošenju zakona o minimalnoj plati, po kojem bi minimalna plata bila 1.000 KM, što je tada bila misaona imenica za mnoge radnike, a mnogi su tad to ismijavali. Zastupnici u Parlamentu su to podržali i uputili tekst u proceduru te je usvojen u formi Nacrta zakona u Predstavničkom domu federalnog parlamenta. Dolaskom novog sastava Vlade FBiH to pitanje minimalne plate je bilo dosta naglašeno, i u svom ekspozeu na više mjesta je federalni premijer to spomenuo kao krucijalno i za šta će se Vlada FBiH zalagati. Treba uzeti u obzir zaključak, kada je usvojen Nacrt zakona, koji je bio da će se taj zakon zajedno sa zakonom o doprinosima i zakonom o porezu na dohodak, zajedno razmatrati te da će se zajedno sva tri zakona donijeti, a to je bila jedina garancija da će sva ta rasterećenja po osnovu fiskalnih zakona preći u džepove radnika a ne zadržati se u džepovima poslodavaca. Svakako, bitno je naglasiti da je Vlada FBiH, prema našim saznanjima, formirala radne grupe kako bi napravili jednu projekciju tih zakona, kako bi se vidjelo na koji način će ti zakoni imati reperkusije u praksi, u samoj njihovoj primjeni ukoliko bi se usvojili. I došli su do određenih zaključaka da bi u tom segmentu određena svota novca bila manjak u samom budžetu FBiH i da bi to na neki način moglo otežati funkcionisanje organa i tijela u FBiH. Sada, kako smo mi saznali, ti zakoni su još u pripremi i radi se na njihovom usavršavanju. Ti zakoni su trebali biti donešeni do kraja prošle godine, pa je obećano da će biti u prvoj polovini ove godine, a nažalost evo to se još nije desilo. Za posljedicu takve situacije i takvog odnosa imamo velike brojeve odlazaka radne snage iz BiH sa sve većom potrošačkom korpom za četveročlanu porodicu i sve težim životom naših građana i radnika. I dalje insistiramo“, ističe Adis Kečo.

Nažalost, obećanja su samo ostala obećanja. Dakle, očito je, cjelokupan teret ekonomskih turbulencija moraju podnijeti radnici. Admir Čavalić kaže da će kao zastupnik, ako treba, glasati sa dvije ruke u parlamentu kako bi podržao fiskalne zakone jer mi spadamo među zemlje s najvišim fiskalnim opterećenjima na rad u Evropi. S druge strane, ako otvorite granice kao što je to u BiH, naravno da možete očekivati odlazak naše radne snage.

„Ja sam prošle godine insistirao na 400 KM povećanja da se omogući neoporezivo i da se to ostavi radi stabilnosti fonda PIO, kolege iz većine i Vlade Federacije BiH su mi govorili... sve je to super, ali pustite da to Vlada uradi. Vlada će pripremiti do 1. januara ovaj zakon, biće minimalna plata 1.000 KM, med i mlijeko itd. Prvi januar je došao, nažalost, nema ništa od toga. Trenutno nemamo ni jedne stranice A4 formata. Mogu odgovorno kazati, i volio bih najiskrenije da griješim, u ovoj godini ništa od fiskalnih zakona, to će biti godina koju će pojesti skakavci.  Zašto? Vidite da sve ide sporo, čak je visoki predstavnik u svom Izvještaju kritikovao Federalni parlament zbog neodržavanja sjednica, što mi kao opozicija svakodnevno upozoravamo i na šta se žalimo. S druge strane, dakle, dolazi nam ljetna pauza, imate izbornu kampanju, sigurno neće u izbornoj kampanji biti fiskalnih zakona i, eto, kraj godine. Zašto sam insistirao prošle godine? Pa tek se tad uzimala vlast. Dakle, kada neko tek uzima vlast možda je malo izdašniji, u smislu da je spreman dati dio svojih prihoda da bude bolje radnicima i poslodavcima. Kako vi dalje preuzimate tu Federalnu vladu mislim da trenutno raste averzija premijera i ministara prema tim zakonima, i već vidite u javnosti se pojavljuju spekulacije, oni kažu stanite, to bi moglo ugroziti PIO sistem, velike sisteme poput zdravstvenog, socijalne zaštite. Ako tu kartu izvučete onda niste drugačiji od prethodne vlade koja je na kraju isto počela igrati na tu kartu, a to jednostavno nije tačno. Bitno mi je da svi shvate i penzioneri da razumiju. Dakle, MMF i drugi međunarodni kreditori su spremni da odmah daju bjanko pola milijarde do milijardu KM kako bi kratkoročno premostili eventualne probleme. Vidimo da imamo kontinuirani rast javnih prihoda kako Porezna uprava FBiH tako i Uprava za indirektno oporezivanje, ali država nije spremna provesti ključnu reformu na način da se odrekne svojih nameta u korist radnika prije svega i svakako poslodavaca i da zadrže našu radnu snagu. Podnio sam inicijativu, nadam se da će Vlada prihvatiti, da se od 1.7.2024. opet produži ona uredba, a ja bih je držao kontinuirano do izrade fiskalnih zakona. Nek bude opcija do 400 KM - ko hoće od poslodavaca“, kaže Čavalić i ističe da nikada nije urađena online fiskalizacija. 

Prema riječima Šerifa Isovića, direktora Porezne uprave Federacije BiH, povećanje plata je jedno od gorućih pitanja. Aktuelni podaci govore da oko 220.000 zaposlenih trenutno prima platu manju od 1.000 KM. I o tome se mora dogovoriti pozicija i opozicija, jer ako se ne dogovore ostajaće sve više bez svog glasačkog tijela, smatra Isović.

„Nažalost,  da su neke preporuke i prijedlozi Porezne uprave Federacije BiH realizovane još iz 2015. godine mi bi danas imali minimalnu platu preko 1.000 KM. Samo da podsjetim, da je PUFBiH, krajem 2015. godine, predlagala da se ukinu doprinosi na teret poslodavca od 10,5 posto i istovremeno da kompenzacija za taj gubitak prihoda bude povećanje minimalne plate svake godine u minimumu od 50 do 100 KM. To je bio zvaničan prijedlog.  Kompenzacija za taj gubitak prihoda je bila povećanje plata, oporezivanje i drugačija preraspodjela prihoda, odnosno poreza od igara na sreću. Nažalost to nije realizirano, ali svako odlaganje ovog problema, dovodi do usložnjavanja situacije do odsustva sve veće hrabrosti da se zagazi u jedno takvo pitanje. Krajnje je vrijeme i populizam treba ostaviti po strani, i trebamo se upustiti u ekonomske računice koliko to košta i kako ta sredstva obezbijediti. Ja sam realno očekivao i nešto veći rast plate nego što je trenutno. Ako poredimo minimalne plate u Federaciji BiH sa zemljama na primjer regiona vidjećemo da smo mi tu na minimumu. I EU je donijela direktivu o minimalnim platama koja će se morati primjenjivati od 15. novembra ove godine. I ako sad poredimo Hrvatsku, gdje minimalna plata iznosi 840 eura, oko 1.600 maraka i znači puno je veća i od naše prosječne. Čak i Srbija ima minimalnu platu oko 800 maraka, Sjeverna Makedonija isto tako, čak nas je možda i prešla kao i Crna Gora preko 530 eura. Mislim da je to pitanje koje se zaista ne treba odlagati već naći kompromis. Za mene je zaista neshvatljivo. Ja mogu reći, od kada sam došao za direktora PU, da su prihodi koje ubire porezna uprava, zaključno s mjesecom aprilom veći za čak 100 posto nego što su bili prije mog dolaska. To je cirka 3. milijarde i 700 miliona. Znači,  imamo porast prihoda u odnosu na 2014. godinu. Logično, postavlja se pitanje gdje je taj novac bio prije, odnosno, gdje smo potrošili i kako trošimo taj novac“, kaže Šerif Isović.