S obzirom na vrijeme u kojem živimo, sve smo manje mentalno zdravi
Nedavno su predstavljeni rezultati provedbe Reforme u oblasti mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini. Podaci ukazuju da je u konstantnom porastu broj ljudi koji imaju probleme sa mentalnim zdravljem. Projekat uspešno traje punih 13 godina. Poruka je da politički nestabilna situacija definitivno utječe na mentalno zdravlje nacije.
Stručnjaci povezuju mentalno zdravlje građana sa stilom života, političkom situacijom, ali i životnim standardom. Naš je znatno drugačiji, lošiji u odnosu na ostale evropske zemlje, ne uključujući Balkan. Ali ono što je još karakteristično za našu zemlju jeste da su građani preživjeli ratne sukobe i da već godinama svjedoče političkim i socioekonomskim krizama. Upravo činjenica da takve krize traju, dodatni je problem.
„Ta turbulentna vremena, koja se smjenjuju od 1996. pa do danas, a da ne govorimo i prije, kao posljedica rata, sigurno značajno utječu na naše mentalno zdravlje. Možda smo mi tu manje, recimo, manje osjetljivi nego neke evropske zemlje. Oni prvi put imaju neke krize, za razliku od nas, koji živimo u tim krizama“, objašnjava Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva FBiH.
Gordana Buljan-Flander, klinički psiholog i sudski vještak iz Zagreba, ističe kako je Bosna i Hercegovina poslijeratna zemlja, gdje je puno rizičnih faktora upravo za poremećaje mentalnog zdravlja: „Mislim da smo sve manje mentalno zdravi s obzirom na vrijeme u kojem živimo“.
Bosanskohercegovačko društvo je izgubilo zdravu a veoma važnu međuljudsku povezanost. Druženja su rjeđa, komunikacija sve oskudnija, porodica disfunkcionalna, ovisnici smo o društvenim mrežama, a nekada odgojno-obrazovne ustanove - danas su samo obrazovne. Sve ovo treba promijeniti da bi se poboljšalo mentalno zdravlje građana, posebno bh. društva opterećenog nacionalizmom.
„Metafore koje mi svakodnevno čujemo u našoj javnoj sferi, metafore nacionalizma, nacionalističkih naracija - one utječu na naše mentalno zdravlje, previše se zadržavaju u našim mozgovima - da tako kažem – što posljedično ostavlja tragove i na pojedince i na čitavo društvo“, navodi Nermina Mujagić, profesorica na FPN-u.
Čerkez dodje kako je problem što takva stanja traju, često se prenose na djecu i onda imamo sve ovo što nas okružuje: „Imamo agresiju, imamo nezadovoljstvo, imamo povećanje depresije – dakle, sve posljedice jednog takvog stanja“.
Posljednji okidač koji je narušio mentalno zdravlje bh. građana jeste COVID. Period borbe za život, izolacije i otuđenosti nemilosrdno su dali svoj doprinos u narušavanju mentalnog zdravlja. A svakodnevni faktori koji utječu su loš standard, nezaposlenost, inflacija i strah od neimaštine. Zbog svega navedenog građanima je potrebna pomoć. To su prepoznala i entitetska ministarstva zdravstva koja su, uz podršku Vlade Švicarske, implementirala ovaj projekt.
„Ono što je nešto što je BiH prepoznala, čak i prije Vijeća Evrope, to su dvije ključne riječi - multidisciplinarnost i intersektorska saradnja. I to je ključ zaštite mentalnog zdravlja, da se obrađuju pacijenti multidisciplinarno. Vi ste dobili 32 educirana, evropski certificirana psihoterapeuta i integrativna psihoterapeuta“, podsjeća Buljan-Flander.
Stručnjaci i stručne intervencije svakako će doprinijeti mentalnom zdravlju bosanskohercegovackog društva. Međutim, prvi koraci u prevenciji stoje na pojedincu. Jedni bez drugih ne možemo. Čovjeku je potrebna povezanost i socijalni kontakt, zajedništvo.
federalna.ba