Otvoreni studio, 17.05.2023.

U ovom izdanju emisije „Otvoreni studio“ govorimo o sigurnosti djece, te refleksijima  nedavnih tragičnih događaja u Srbiji. U fokus javnosti ponovo se stavila prevencija, odgoj djece, komunikacija između roditelja i djece i sva vidljiva i nevidljiva pitanja koja se tiču odgoja, te problema vezanih za digitalno doba. O ovoj temi govore Aldina Alić, šefica Odsjeka za odnose s javnošću MUP-a ZDK, Elvedin Fišek glasnogovrnik Uprave policije MUP-a ZDK, magistrica psihologije i psihoterapeutkinja Nermina Vehabović Rudež, magistrica pedagogije Senada Fejzić, predsjednica Udruženja pedagoga Osnovnih škola u gradu Zenica, te Alma Skopljak, profesorica Bosanskog jezika i književnosti iz Gimnazije u Visokom.

Preventivne aktivnosti koje se inače odnose na vršnjačko nasilje realizuju se kontinuirano, a posebno nakon ovih tragičnih događaja.

„U povodu tragičnih događaja u Republici Srbiji i učestalih objava na društvenim mrežama koje su vezane za vršanjačko nasilje, a koje su na neki način uznemirile javnost u BiH, Uprava policije ZDK je intezivirala aktivnosti, koje se poduzimaju bez odlaganja, sve sa ciljem unapređenja sigurnosne situacije sa područja našeg kantona, a posebno u oblasti zaštite djece. Tako u cilju prevencije svih oblika devijantnog ponašanja i povećanja stepena bezbjednosti učeničke populacije Uprava policije je osigurala prisustvo policijskih službenika u neposrednoj blizini osnovnih i srednjih škola u vrijeme dolaska u školu, kao i prisustvo policijskih službenika na velikom odmoru. Ovom prilikom policijski službenici će boraviti i na školskim hodnicima, kako bi preventivno djelovali na sprečavanju eventualnih incidentnih situacija vršnjačkog nasilja i sl. Svakodnevno se obavljaju razgovori sa menadžmentom škole, te se uspostavljaju kontakti sa nastavnim osobljem, kao i sa učeničkim populacijama i sa roditeljima, te se realizuju i sastanci između rukovodioca policijskih stanica sa direktorima osnovnih i srednjih škola“ navodi Elvedin Fišek glasnogovrnik Uprave policije MUP-a ZDK.

„Uprava policije  je projektima i kampanjama  i izraženim senzibilitetom u svakom smislu nastojala da unaprijedi djelovanje i postupanje u okviru utvrđenih  nadležnosti. Naša intencija je da postignemo što bolje rezultate i budemo što efikasniji. Nastojimo da naša reakcija bude brza i učinkovita. Samostalno i sa drugim organizacijama i partnerima provodimo različite projekte i aktivnosti. Organizirali smo Akademije koje su imale poseban naglasak na djecu i mlade, čime nastojimo osnažiti povjerenje mladih  u policiju. Zahvaljujući ovom proaktivnom pristupu proteklih godina bilježimo smanjenje stope maloljetničke delinkvencije i to ćemo nastojati postići i u narednom periodu  pojačanim prisustvom naših policijskih službenika na određenim područjima i  stalnim kontaktima sa djecom i mladima kako bi prevenirali neželjene i nedozvoljene situacije, u kojima žrtve mogu biti djeca i mladi.“, navela je Aldina Alić šefica Odsjeka za odnose s javnošću MUP-a ZDK.

„Radimo kontinuirano na edukaciji policijskih službenika i pratimo sigurnosne izazove savremenog doba  jer, upravo ti izazovi determiniraju razvoj policijskih struktura i njihovo unapređenje u smislu kadrovskih i tehničkih resursa.“ navodi Alić.         

Paralelni svjetovi, realnost i virtuelni svijet danas se prepliću kod djece i mladih što za posljedicu ima i probleme sa kojima su suočena djeca i mladi. Koji su to problemi koje je uočila magistrica psihologije i psihoterapeutkinja Nermina Vehabović Rudež, koja radi u Centru za mentalno zdravlje u Visokom:

„Djeca i mladi ljudi su izloženi različitim pritiscima i stresovima koji dolaze iz društva u cjelini, porodice, škole, svojih vršnjaka. Zbog toga nastaju i eventualni simptomi sa kojima se oni javljaju. Adolescencija je vrlo zahtjevan period. Ona može nositi niz simptoma koji su razvojne prirode, ali na njih se ne treba osvrtati. Ali, vrlo često su i vrlo ozbiljni simptomi slični tim adolescentnim simptomima. Zato je rad sa mladim ljudima dosta zahtjevan, jer se treba napraviti razlika, između onoga šta je razvojna neka simptomalgija, a šta je neki problem žešći. Najviše problema koje mladi ljudi imaju je odnos sa samim sobom. To je ustvari željena slika, koju žele da imaju o sebi. I ono što vide u realnosti im se ponekad ne dopada. Prihvatanje samog sebe kakvi jesu, odnosi sa roditeljima, ali najveće frustracije izlaze iz odnosa sa vršnjacima. Žele biti prihvaćeni, žele da dobiju podršku vršnjaka. Vrlo često direktna socijalna mreža bude sužena, ali kroz Tik tok i igrice vrlo razvijena.

Ono što roditelji ne znaju, puno odraslih ne zna čak i oni koji rade s mladim ljudima, da mladi ljudi imaju prijatelje na različitim merdijanima, da komuniciraju s tim ljudima, da susreću se sa različitim problemima tih ljudi i čak im pokušavaju pomoći. Tako da je to jedan svijet koji nije dostupan odraslima. Recimo pokušaj suicida svojih vršnjaka npr. u Americi. I sad imaju veliku potrebu da budu uz tog prijatelja i te da budu njihovi spasioci. To promakne roditeljima. Vrlo često se time opterete. I na neki način to bude razlog zašto se osjećaju loše. Ono što sam primjetila u radu sa mladim ljudima, jeste da češće traže mladi ljudi dolazak kod psihoterapeuta i psihologa. Ali, ono što je zanimljivo, za razliku od prošlih godina, da simptome uče na društvenim mrežama, pa žele da ovladaju svojim psihičkim stanjem i traže od svog psihoterapeuta i psihologa samo da to potvrdi ili opovrgne. I to je prilika za psihoterapijski i psihološki rad s mladim ljudima.“

Kako učenici percipiraju promjene koje su uslijedile nakon online nastave i kako ovo digitalno doba utječe na svakodnevni rad, te o komunikaciji između profesora i učenika, govori predsjednica Udruženja pedagoga Osnovnih škola u gradu Zenica Alma Skopljak:

„Dobrim dijelom online nastava je negativno utjecala na nastavni proces. Zato što smo svi mi bili nespremni za tu online nastavu i učili smo u toku online nastave i mi i učenici. I na taj način se prilagođavali uslovima rada. S druge strane mnogo je i izostavljeno. Učenici znajući da neće biti pitani dosta toga nisu učili, a profesori nisu uspjeli ispitati. Tako da se jedan dio gradiva nije uradio. Međutim, online nastava nam je donijela nove kompetencije. Rad na kompjuteru je kod mnogih učenika puno bolji. Mnogi profesori su usvojili te vještine rada za koji nisu uopće znali. Tako da se jedan dio obrazovanja obogatio, a drugi osiromašio. To je bilo jedno veliko iskustvo, koje treba i dalje implemetirati, odnosno služiti se Google učionicom ili Teamsom. Ja i dalje sa učenicima dijelim neke materijale na Teamsu. Mislim da online nastava treba ostati jedan segment nastave, ali ništa ne može zamijeniti razgovor i odnos učenika i profesora u učionici.“