Bh. javnost u iščekivanju poteza Christiana Schmidta

Vrelo ljeto dodatno je zagrijao Christian Schmidt vraćajući Izborni zakon opet u igru. No, glavni igrač, za sada, bez komentara. Bez konkretnoga odgovora i drugi međunarodni igrači u našoj zemlji. Ambasada SAD-a još se ne želi oglašavati, a iz Velike Britanije na naš upit potpuni muk. I upravo to krčkanje na laganoj vatri ostavlja prostor za glasine, prognoze i nagađanja. Hoće li i šta nametnuti Schmidt? Ko će biti zadovoljan, a ko će ostati kratkih rukava?

Dan treći. Prognoze, analize i strah od Schmidtovog narednog poteza. Hoće li nametnuti izmjene Izbornog zakona i u čiju korist? Iz OHR-a i dalje škrti na riječima - da ne kažemo, nijemi za javnost. U međuvremenu, u javnost upravo iz ove zgrade procuri pokoja informacija. Posljednja je da su konsultacije nastavljene. No, ključne nema - o čemu se tačno pregovara? Tek opet glasina da je težište na popuni delegata u Domu naroda. I to sada na osnovu cenzusa od 3 posto za svaki kanton. U prevodu to znači - ako u jednom kantonu, prema popisu iz 2013. godine, ne živi najmanje tri posto nekog od pripadnika tri konstitutivna naroda, onda taj kanton ne bi ni davao delegata iz tog naroda. To je u suštini i ono za šta se HDZ BiH grčevito bori.

“S te strane apsolutno očekujem odluku gospodina Schmidta, američke administracije, EU-a, potporu tomu da dođe do toga da se spriječi mogućnost preglasavanja Hrvata i ulaska BiH u krizu kojoj, zapravo, mislim da ne bi bilo kraja. U trenutku kada bi Bošnjaci ponovo bili u stanju izabrati Edima Fejzića, pokojnog Anela Šahinovića i druge Bošnjake koji se lažno predstavljaju Hrvate bošnjačkim izbornim legitimitetom posve bi se srušio Dejtonski mirovni sporazum”, kaže novinar Zoran Krešić.

A ako ovu potencijalnu Schmidtovu jednačinu, na osnovu cenzusa, dalje rješavamo - rezultat bi bio sljedeći. Posavski, Bosansko-podrinjski i Zapadnohercegovački kanton ne bi delegirali Srbe u Dom naroda Federalnog parlamenta. Ne bi ni Bošnjaci, a uz to ne bi ni iz Kantona 10. Hrvati ne bi imali delegate iz USK-a, ali kao i druga dva naroda, ne bi imali ni delegate iz Bosansko-podrinjskog kantona. Što praktično znači da niko iz BPK-a ne bi ni imao šansu da dobije dio kolača učešćem u Domu naroda. Što, kao prvo, krši Ustav Federacije, a istovremeno ne rješava deblokadu Federacije.

“Ako se bude intervenisalo u tom smislu, pretpostavljam da će dio svega toga trebati biti pitanje rješavanja blokade Federacije. Ne smijemo i ne trebamo nikada zaboraviti činjenicu da mi četiri godine imamo neprovedene rezultate izbora u Federaciji, da imamo predsjednike i potpredsjednike koji su tu iako ne bi trebali biti. Nismo kompletirali proces koji je nužan prema izbornom zakonu”, ističe politički analitičar Adnan Huskić.

I možda je zato rješenje upravo na reduciranju ovlasti Doma naroda. Jer je ovaj dom trenutno, upravo zbog ovlasti koje ima, najvažniji trofej gotovo svima. Onaj ko tu ima većinu - ima i moć u svojim rukama. Pa bi Schmidt intervencijom mogao pomrsiti konce. Cenzus bi bio manje važan ako se delegati ne bi pitali o imenovanjima, nego isključivo o stvarnoj zaštiti vitalnog nacionalnog intresa, čija bi lista trebala biti reducirana.

“Ne može u Domu naroda da se afirmira aparthejd, odnosno prevlast većine nad političkom ili etničkom manjinom. A ovo kada se sada stvari postavljaju - da se biraju delegati samo iz onih koji imaju hrvatsku većinu - zapravo ide u tom pravcu”, upozorava novinar Erol Avdović.

No, pored mogućih pravaca postavlja se i pitanje zašto baš sada? Praksa je pakazala da visoki predstavnici za Bonskim ovlaštenjima posežu tek kada su dovedeni pred svršen čin. Bar to javnosti tako objašnjavaju. Ali da bi buka bila manja, uz političke dolaze i tehničke izmjene Izbornog zakona. No, ni one, čini se, ne ulijevaju povjerenje.

“Radi se više o pokušaju da se na neki način obezbijedi šira podrška za određene stvari nego što se radi o konkretnim intervencijama koje će obezbijediti da izborni proces ponovo zadobije nužno povjerenje građana”, smatra Huskić.

A, povjerenje u Schmidta, opravdano ili ne, već gube u oni koji su u njemu do jučer vidjeli spas. Pa sada mole, upozoravaju, čak i prijete, da će ga protjerati ako napravi pogrešan naredni korak. No, to Schmidta ne bi trebalo da brine ako ga je njegov prethodnik Valentin Inzko upoznao sa prvom lekcijom koju je on ovdje naučio. I koju je, na odlasku, možda baš Schmidtu uputio: “U svom prvom govoru sam rekao da se nije se rodio ko je narodu ugodio”.

Schmidt je do sada pokazao da je mudar, ali i oprezan političar. Osim naroda, izvjesno je da Schmidt za intervenciju na Izbornom zakonu BiH nema jednoglasnu podršku zemalja PIC-a. Ali, ako je ovaj put bude imao, moguće je da s Bonskim ovlaštenjima sačeka još. Bar do utorka. Jer, dosadašnja praksa je pokazala da Schmidt utorkom, s crvenim tehpihom ili ne, ali utorkom, iz ladice vadi Bonska ovlaštenja.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.