Schmidtove izmjene Izbornog zakona i nestanak političkih trgovaca: Kako su nova pravila ugasila stotine fantomskih stranaka u BiH?

Kako je reforma izbornoga procesa natjerala političke trgovce na povlačenje? Najmanje kandidata i najkraći glasački listići u novijoj povijesti izbora u Bosni i Hercegovini. Tehničke izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Christian Schmidt 2024. godine su pokrenule val gašenja i povlačenja političkih stranaka. Pooštrena pravila i novi sustav imenovanja biračkih odbora su zadali financijski i logistički udarac političkim subjektima koji su postojali samo na papiru. Tako je reforma presjekla dugogodišnji lanac političke korupcije, trgovinu mjestima u biračkim odborima, zbog čega su brojne minijaturne stranke preko noći izgubile jedini smisao postojanja. Profit. Čisti li se bosanskohercegovačka politička scena od takozvanih 'fantomskih stranaka?

Bivši visoki predstavnik Christian Schmidt uradio je ono što domaći političari decenijama nisu mogli ili željeli: uvesti red u izborni proces. Nametnuo je paket za poboljšanje integriteta izbornog procesa. A njegove odluke već su vidljive. Broj ovjerenih političkih subjekata za učešće na izborima ove godine značajno je manji u odnosu na prethodne izborne cikluse: sa 145, broj je spao na 108 političkih subjekata. Cilj izmjena bilo je spriječiti trgovinu mjestima u biračkim odborima i prijavu fiktivnih stranaka. Predsjednici biračkih odbora i njihovi zamjenici više ne mogu biti članovi političkih stranaka.

"Cilj je bio da se upotpunosti ovlada biračkim odborom da bi se mogla vršiti manipulacija glasovima i rezultatima izbora. Upravo zbog toga kada su ovakve pojave onemogućene vidimo taj pad ovjerenih političkih subjekata za učešće na izborima što je zapravo jako pozitivno i što će zapravo apsolutno eliminisati ovakve vrste izbornih nepravilnosti koje smo prethodno imali", kazao je glasnogovornik Koalicije pod lupom Hasan Kamenjaković.

I broj ovjerenih stranaka je pao sa 90 na 75. Izmjenama zakona i fantomske stranke izgubile su svoju svrhu. Većina njih nakon izmjena zakona ili se ugasila ili više ne učestvuju u izbornom procesu. Baš kao i tzv. nezavisni kandidati. Ove godine ih je tek četiri.

"Najbolje to ilustruje primjer izbora u Doboju 2020. godine kada se na izbore prijavilo 86 stranaka, a 76 je imalo manje od 5 glasova. Tako da to je dovoljno pokazalo zbog čega su te stranke bile u izbornom procesu", rekao je Srđan Traljić menadžer za odnose s javnošću TIBiH.

Njihovo prethodno prijavljivanje zapravo za cilj nikada nije imalo učestvovanje u izbornoj trci već je trgovina biračkim mjestima, pojašnjavaju iz Transparency Internationala. Male stranke bi se prijavljivale, dobile mjesta u biračkim odborima te ih ustupale vladajućim strankama. Sada, pravo na ta mjesta imaju isključivo parlamentarne stanke što je doprinijelo smanjenju fiktivnih stranaka, ali nije u potpunosti onemogućilo sve zloupotrebe.

"Gdje ste mogli prijaviti člana biračkog odbora da je bio ispred jedne političke pa sada ispred druge. CIK je tu izricao određene sankcije međutim to je padalo na sudu, ne možete vi zabraniti bilo kome da promijeni političku partiju", dodao je Traljić.

Međutim, sve i kad je izrečena kazna ona za velike političke partije nije mnogo značila. Pa ni izmjene iz 2022. godine koje, osim što su definisale zloupotrebu javnih resursa u svrhu kampanje, bile uvod u digitalizaciju, odnosno uvođenje skenera i biometrijsku provjeru birača. Time su oduzeli alat stranačkim članovima biračkih odbora da manipulišu glasačkim listićima.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.