Schmidt: Južna gasna interkonekcija i nova izborna pravila razlog za pritiske da podnesem ostavku
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt još jednom je potvrdio da je projekat Južna gasna interkonekcija bio jedan od razloga što su Sjedinjene Američke Države (SAD) izvršile pritisak na njega da podnese ostavku.
"Nikada nisam bio protiv izgradnje ovog gasovoda. Naprotiv, projekat je prvobitno nastao kao evropska inicijativa s ciljem da se smanji zavisnost BiH od ruskog gasa. Međutim, kasnije su se promijenili finansiranje projekta i politička dinamika oko njega", rekao je Schmidt u intervjuu za češki Respekt, prenijeli su mediji.
Nije se, kako je naveo, radilo o tome da li gasovod treba da se gradi, već na koji način, dodavši da svaki projekat tog obima mora u potpunosti poštovati principe vladavine prava, imovinska prava i redovne pravne procedure.
"Pripremio sam detaljne pravne prijedloge i predstavio ih EU, SAD-u i svima ostalima koji su učestvovali u pregovorima. Nažalost, javnost je sve više sticala utisak da Evropljani i Amerikanci zagovaraju različite pristupe", rekao je Schmidt.
On je istakao da je američka administracija željela da napusti svoju dužnost prije isteka mandata, ali da EU i njene države članice nisu dijelile taj stav.
Osim Projekta Južna gasna interkonekcija, jedan od razloga zbog kojih je tražena njegova smjena bio je paket mjera za jačanje integriteta izbornog procesa koji je nametnuo.
"Oktobarski izbori biće prvi koji će se održati prema novim pravilima, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, čiji je cilj smanjenje izbornih prevara", naveo je Schmidt.
Dodao je da smatra da bi bilo korisno ostati na funkciji visokog predstavnika i nadgledati uvođenje novih izbornih pravila u praksi, izrazivši nadu da će njegov nasljednik taj posao završiti zajedno s Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i da će mu vladavina prava i dalje biti prioritet.
"Američki stav o ovom pitanju nikada nisam u potpunosti shvatio. Smatram da je to bila greška, ali to je danas već dio historije. Jednog dana ću ove događaje detaljnije opisati u svojim memoarima. Neću nikoga vrijeđati, ali ću otvoreno govoriti o nekim diplomatskim odlukama koje, po mom mišljenju, nisu uvijek dovele do ispravnih rezultata", rekao je on
Kazao je da je Washington vršio pritisak i na neke od njegovih prethodnika, poput Paddyja Ashdowna i Christiana Schwarz-Schillinga.
Schmidt je rekao da neće da govori o svojim potencijalnim nasljednicima, dodavši da je sada odgovornost na članicama Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u BiH (PIC), koji bi trebalo da izabere novog visokog predstavnika.
Svoju misiju u BiH ocijenio je kao relativno uspješnu, podijelivši je na više segmenata.
"U korištenju takozvanih 'bonskih ovlaštenja' bio sam prilično suzdržan, ali sam ih koristio uvijek kada sam smatrao da je to neophodno. Moj cilj je bio obnoviti funkcionisanje institucija BiH na svim nivoima", kazao je bivši visoki predstavnik u BiH.
Istakao je, međutim, da je obnoviti funkcionisanje institucija jedna stvar, ali da je pomirenje nešto sasvim drugo.
"To je proces koji traje veoma dugo i mora proizaći iz samog društva. U tom pogledu, ne bih tvrdio da sam bio u potpunosti uspješan", rekao je Schmidt.
Još je naveo da ne misli da danas postoji rizik od novog rata u BiH i da ne očekuje da će BiH u narednih deset godina ući u EU.
Na pitanje zašto nije smijenio bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika, on je kazao da bi Dodikova smjena gotovo sigurno dovela do dalje eskalacije političke konfrontacije.
"Nisam bio spreman donijeti odluku koja bi mogla povećati rizik od nestabilnosti ili čak nasilja. Zato sam umjesto administrativne intervencije izabrao pravno rješenje. Želio sam poslati jasan signal da napadi na ustavni poredak neće biti tolerisani. Smatrao sam to odgovornijim postupkom", rekao je Schmidt.
Beta/federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.