Gomilaju se regionalne inicijative, Otvoreni Balkan posljednja u nizu
Na Zapadnom Balkanu godinama se nižu inicijative za zajedničko tržište i ekonomski prosperitet, koje nikako da se ostvare. Bosna i Hercegovina je potpisnica dvije, nastale pod okriljem Evropske unije, a to su CEFTA i Deklaracija o zajedničkom regionalnom tržištu. Ipak, naša zemlja nije dio inicijative Otvoreni Balkan, poznatije kao "mali Šengen".
Kako do jedinstvene ekonomske zone na Zapadnom Balkanu? Odgovor nudi Deklaracija o zajedničkom regionalnom tržištu. Pristupilo joj je svih šest zemalja u novembru prošle godine. No, sve je ostalo na papiru. Umjesto implementacije, tri potpisnice Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija potpisale su novi sporazum s istim ciljem - Otvoreni Balkan.
- Ovo što sada vidimo s "mini Šengenom" nedavno preimenovanim u Otvoreni Balkan, postavlja se pitanje zašto se stvaraju paralelne strukture kada već imamo brojne strukture koje jesu inkluzivne i obuhvataju cijeli region i kojima treba dodati suštinu i uložiti rad da bi one funkcionisale – kaže Aleksandra Tomanić, izvršna direktorka Evropskog fonda za Balkan.
Nameće se pitanje ko iz međunarodne zajednice podržava inicijativu "mini Šengen", odnosno, Otvoreni Balkan? Nedavni sastanak državnog sekretara Ministarstva vanjskih poslova Njemačke s članovima Predsjedništva BiH, na kojem nije prisustvovao Milorad Dodik, otkrio je da inicijativa za regionalnu saradnju "mini Šengen", o kojoj je bilo razgovora, ne predstavlja dio Berlinskog procesa.
Bosna i Hercegovina, uz Kosovo i Crnu Goru, drži se po strani. Sadržaj inicijative Otvoreni Balkan utkan je u ranije potpisanu Deklaraciju o regionalnom tržištu, pod otkriljem Evropske unije. No ni nakon skoro godinu dana nije implementirana.
- Moglo bi se nazrijeti da tu ima određenih političkih natruha. Bosna i Hercegovina neće učestvovati u tome. BiH će insistirati da se provede ono što je potpisalo svih šest država Zapadnog Balkana u Sofiji u okviru našeg EU puta i pod okriljem Berlinskog procesa. Nećemo prihvatati nijednu regionalnu incijativu koja nije dio našeg EU puta ili koja bi eventualno mogla biti zamjena za naš EU put – objašnjava član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Stavovi političara u našoj zemlji, kao i obično, razjedinjeni. U Republici Srpskoj odgovorne za nepristupanje BiH Otvorenom Balkanu vide u Federaciji.
- Uporno odbijanje da se pristupi inicijativi “mini Šengena”, gdje mi iz RS to uporno želimo da se ide u operacionalizaciju i, naravno, nailazimo na ignorisanje političkog Sarajeva, koje ne želi to uraditi – izjavio je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH (SNSD).
Mogućnost za nesmetano kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala među zemljama Zapadnog Balkana, bez dileme, i Bosna i Hercegovina bi trebala iskoristiti, smatra struka, ali kao jedinstvena država i kada budu precizirani detalji.
- Niko vam ne može reći izgubili smo ovo ili ono. To je proces i nema sumnje da će se BiH u to uključiti. Ako se ne uključi to bi bio debakl – ocjenjuje Ahmet Egrlić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.
Regionalne inicijative za ekonomsku povezanost regiona se gomilaju. Gomilaju se i sati privrednika i robe na granicama dok se koplja lome između Beograda i Berlina.
- Mi ponovo počinjemo našim klasičnim načinom razmišljanja o Bosni i Hercegovini sve da negiramo samo da ništa ne uradimo. Kakva može biti politička konotacija u nečemu što je inicijativa, a ne međudržavni ugovor oko bilo kakvih granica, prekrajanja... – navodi ekonomski analitičar Draško Aćimović.
Jedinstven ekonomski prostor na Balkanu doprinio bi olakšanom ulasku na evropsko tržište koje svi priželjkuju, a posebno privrednici koji su prepušteni sami sebi. Imajući u vidu trenutne blokade, suprostavljene političke interese, ali i neriješene međudržavne sporove, uskoro se ne mogu očekivati značajnije promjene.
federalna.ba