Zapadni Balkan i Bosna i Hercegovina na putu zelene tranzicije. Zelena transformacija društva.

Prilog: Amra Ličina

Zapadni Balkan je na putu zelene tranzicije. Transformacija različitih industrija, podizanje svijesti i primjena novih direktiva i zakona, usklađenih sa Evropskom unijom, neizbježni su da bi se stvorile prilike za održivu budućnost. Ovo nipošto nije lak proces i puno toga još treba uraditi, ali mnogi ljudi su posvećeni ovoj ideji, usmjeravajući svoje karijere i profesionalni razvoj ka zelenim praksama. I Bosna i Hercegovina polako počinje sa primjenom novih direktiva i zakona, ali procesi se odvijaju prevashodno na retoričkom nivou, a donosioci odluka u Bosni i Hercegovini nisu svjesni koliko je to ozbiljno pitanje.

Evropski zeleni plan je strategija za postizanje održive ekonomije Evropske unije, pretvaranjem klimatskih i okolišnih izazova u prilike u svim područjima politika, osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije. Shodno ovom planu, Evropa bi trebala postati prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. Strategija obuhvata pet prioritetnih oblasti: dekarbonizaciju (klima, energija, mobilnost), kružnu ekonomiju, smanjenje zagađenja vode, zraka i zemljišta, održivu proizvodnju hrane i ruralnih područja, te zaštitu i oporavak biodiverziteta. Mirza Kušljugić, redovni profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli:

„Zelena tranzicija je najveći transformacioni projekat u istoriji čovječanstva, ekonomije i društva općenito, koji će u potpunosti promjeniti način života, proizvodnje, življenja u Evropskoj uniji, a koji se pod drugim nazivima realizuje i u Kini, a vjerovatno i u SAD-u.“

Zeleni plan Evropske unije za Zapadni Balkan je dio Evropskog zelenog plana, koji su podržali predstavnici zemalja regiona na samitu u Sofiji, u novembru 2020. godine. Ovaj plan je nova strategija razvoja koja podržava prelazak tradicionalnih ekonomskih modela u održivu ekonomiju. Bosna i Hercegovina se, potpisivanjem Sofijske deklaracije o zelenom planu za Zapadni Balkan, obavezala da će reformom energetskog i transportnog sektora do 2050. godine postati ugljično neutralna. Naime, radi se o fantastičnoj prilici koju je Evropska unija pružila zemljama Zapadnog Balkana koje još uvijek nisu punopravne članice. Naime, za uspješnu energetsku transformaciju potrebno je donošenje relevantnog zakonodavstva u skladu s međunarodnim obavezama koje je Bosna i Hercegovina preuzela, stava je Edin Berberović, profesor Politehničkog fakulteta u Zenici:

„Naša zemlja je ušla u proces energetske – zelene tranzicije. Taj proces podrazumijeva prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive i ekološki prihvatljive izvore energije. To je jedan izazovan proces za Bosnu i Hercegovinu, jer znamo da naša zemlja tradicionalno koristi ugalj kao glavni energent. A jedan važan preduslov za uspješnu energetsku tranziciju jeste donošenje relevantnog  zakonodavstva u skladu sa obavezama koje je BiH preuzela međunarodnim ugovorima.“

Zelena tranzicija jedan je i od primarnih uslova za nastavak puta Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, kaže Irfan Djedović, dekan Fakulteta ekonomije i društvenih nauka IBU:

„Ta agenda je nešto veoma važno kako za svijet, a neminovno i za Bosnu i Hercegovinu. Druga stvar jeste društvena odgovornost, ekologija, okoliš, a zelena tranzicija doprinosi boljitku svega toga. Tako da zelena tranzicija i ti vidovi energetske tranzicije donose jednu vrstu nezavisnosti. Bosna i Hercegovina je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a Unija je proaktivna u tom polju, te je neminovno da će nas čekati ta vrsta tranzicije i harmonizacije naših zakonskih regulativa sa zakonskim regulativama Evropske unije.“

Zelena tranzicija predstavlja odgovor Evropske unije na klimatske promjene, a njen cilj je transformirati Uniju u pravedno i uspješno društvo s modernom, efikasnom i konkurentnom ekonomijom s nultom neto emisijom stakleničkih plinova. To se planira postići kroz ulaganja u istraživanja i inovacije te očuvanje okoliša. I dok se u Bosni i Hercegovini na državnom nivou čeka na usvajanje zakona i direktiva u ovoj oblasti, lokalne zajednice polako se uključuju u realizaciju zelene tranzicije. Tuzla je krajem prošle godine zvanično počela s izradom strategije zelene tranzicije. Gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić ističe da je ovaj grad još 2019. godine postao pionir u Bosni i Hercegovini u oblasti energetske efikasnosti. Također, Gradska uprava Tuzle planira koristiti vlastita sredstva, ali i aplicirati na fondove Evropske unije i bilateralnih donatora za realizaciju projekata zelene tranzicije:

„Mi smo prvi u BiH prihvatili ovaj koncept i krenuli sa izradom strategije zelene transformnacije Grada Tuzle, što predstvalja svojevrsnu evoluciju gdje ćemo morati edukovati prvo sami sebe u Gradskoj upravi i u preduzećima, a onda i sve građanke i građane kako da se odnosimo još bolje i kvalitetnije prema našem okolišu, kako još više i efikasnije da koristimo obnovljive izvore energije. Dakle, to je proces koji će biti dugotrajan, a da u konačnici imamo, kao što su to ciljevi i direktive Evropske unije, da do 2050. godine budemo grad koji ima nula emisije štetnih plinova u atmosferi.“

Zelena tranzicija više nije izbor već nužnost i u njenu provedbu dužni su se uključiti svi poslovni subjekti; to je nova evropska strategija rasta čiji je cilj Evropsku uniju pretvoriti u modernu, resursnu, učinkovitu i konkurentnu ekonomiju. A gdje je BiH na putu ostvarenja zelenog plana? Iako izgleda da sve oko zelene tranzicije u BiH ide veoma sporo, ipak mnogi ljudi su posvećeni ovoj ideji, usmjeravajući svoje karijere i profesionalni razvoj ka zelenim praksama. U farmi Spreča nadomak Kalesije, čija je osnovna funkcija proizvodnja svježeg kravljeg mlijeka, bave se i proizvodnju električne energije, koja se temelji na organskom otpadu, odnosno, kako kaže direktor Farme Sadik Karić, biogasu koji nastaje od kukuruzne silaže te goveđeg i pilećeg stajnjaka.

„Kompletna količina električne energije se dalje distribuira u mrežu. U tom procesu javlja se i toplotna energija koju dijelom koristimo za zagrijavanje objekata u sklopu farme. Ovo je prvo postrojenje ovog tipa u Federaciji BiH. U zemljama Evropske unije ovo nije neka nepoznanica, dakle većina farmi ovo posjeduje, međutim kod nas to nešto sporije ide, što bi trebalo mjenjati.“

Biodizajnerka Maja Halilović otpad pretvara u resurs i stvara inovativne biomaterijale za zdravu budućnost za našu planetu. Halilović je jedina preduzetnica i istraživačica koja se bavi ovom oblasti na području Balkana, a svojim znanjem želi omogućiti i drugima da doprinesu ovoj oblasti i ekologiji Bosne i Hercegovine. Kako kaže, razvoj novih ekoloških tehnologija i proizvoda može stvoriti nove poslovne prilike i doprinijeti rastu cirkularne ekonomije:

„Svaki materijal ima svoje osobine, evo i u industriji drveta gdje je velika sječa drveća, mi možemo uletjeti tu da materijale koji se brzo odbacuju probamo zamijeniti. Dosta materijala uzrokuje probleme sa disajnim organima. Jer s obzirom na to da vidimo koliko nam se zdravlje pogoršalo, tu smo mi da barem materijale promijenimo, to je naša specifikacija.“

Bosni i Hercegovini nedostaje sinhronizacija, kako horizontalna, tako i vertikalna, zbog nepostojanja državnog ministarstva za okoliš i energetiku, a to se pokušava kompenzirati na entitetskim nivoima, što smanjuje kvalitet strategija i društvene vizije o tome gdje želimo biti u periodima do 2035. i 2050. godine. Ostvarenje Zelenog plana otvara mnogobrojne mogućnosti, prije svega, korištenje fondova za inovacije koji se vezuju uz obnovljive izvore energije. Da li će Bosna i Hercegovina napraviti iskorak i iskoristiti benefite, pokazaće vrijeme.