Zaključci Narodne skupštine RS-a direktno krše odredbe Ustava Bosne i Hercegovine

Prilog: Maida Alić

Četrnaest državnih zastupnika danas je Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine predalo Zahtjev za rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska u vezi sa Zaključcima koje je usvojila Narodna skupština RS-a povodom Informacije u vezi sa odlukom Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Posebno su se referirali na neustavni zaključak kojim se zadužuje Kolegij Skupštine da pripremi tekst rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske.

Državni zastupnici iz četiri kluba - SDP-a, Naroda i pravde, Naše stranke i BH Inicijative Kasumović Fuad i Mješovitog kluba zastupnika, smatraju da se zaključcima Narodne skupštine direktno krše odredbe Ustava Bosne i Hercegovine. Podsjećaju da su odluke Ustavnog i Suda Bosne i Hercegovine te Centralne izborne komisije konačne i obavezujuće te da se "entiteti i sve njihove administrativne jedinice moraju pridržavati Ustava kao i svih odluka institucija Bosne i Hercegovine". Svako suprotno postupanje znači rušenje ustavnog načela vladavine prava na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine i sa sobom povlači krivičnopravnu odgovornost. Jedan od podnosilaca zahtjeva zastupnik Šemsudin Mehmedović:

„Kao podnosioci zahtjeva smatramo da se navedenim zaključcima direktno krše odredbe Ustava Bosne i Hercegovine i to član I/2. (demokratska načela i vladavina prava), član III/3.b) (pravni poredak i nadležnosti institucija) i član VI/5. (konačnost i obaveznost odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine).“

Posebno su se referirali na tačku 12 neustavnih zaključaka koja govori o zaduženju Kolegija Narodne skupštine da "pripremi tekst Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske":  

„Srpski narod u entitetu RS, kao ni entitet Republika Srpska, nemaju pravo na samoopredjeljenje, jer prema Ustavu Bosne i Hercegovine, samo država ima teritorijalni integritet, suverenitet, međunarodnopravni subjektivitet i političku nezavisnost. Sa aspekta međunarodnog prava i ranije prakse Ustavnog suda BiH, jasno je da srpski narod i entitet Republika Srpska ne mogu konzumirati pravo na 'samoopredjeljenje' iz Povelje UN-a, jer je srpski narod u Bosni i Hercegovini konstitutivni narod, a entitet Republika Srpska ima visok stepen ustavnih nadležnosti koji im garantuje zaštitu svih ustavnih prava.“

Podnosioci zahtjeva zatražili su od Ustavnog suda i privremenu mjeru kojom bi bila obustavljena primjena svih navedenih zaključaka, jer ako dođe do njihove implementacije, može doći do ozbiljnih posljedica po mir, sigurnost, vladavinu prava, ali i ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine u cjelini. Također, ako institucije, organi, kao i pojedinci u RS-u postupe po zaključku koji govori o "onemogućavanju održavanja prijevremenih izbora na teritoriji RS", to predstavlja krivično djelo, ali i ozbiljan sigurnosni izazov. Podsjećamo da je Centralna izborna komisija raspisala prijevremene izbore za predsjednika entiteta Republika Srpska koji će biti održani 23. novembra. Dok traje priprema izbora i rasplet oko njihovog održavanja, pripreme se vrše i za referendum u Republici Srpskoj, koji je zakazan za 25. oktobra. Zakon o referendumu, kojim je definisana ad hoc komisija za njegovo provođenje, stopirao je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda koji je pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Osim raspisivanja referenduma, među zaključcima Narodne skupštine nalazi se i onaj o odbacivanju odluke CIK-a o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku. Ustavnost tog zaključka zatražio je član Predsjedništva Denis Bećirović.