Slučaj Viaduct: Bosna i Hercegovina mora platiti 108 miliona eura duga, jer bh. entitet RS nije ispoštovao svoje obaveze, odobrena pljenidba objekta Centralne banke
Opštinski sud u Mostaru prihvatio je prijedlog slovenskog "Viaducta" za pljenidbu objekta Centralne banke u ovom gradu s ciljem naplate 108,7 miliona KM od BiH. Zbog ovoga, Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim finansijskim posljedicama nakon što je Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova donio presudu kojom je država obavezna isplatiti više od 53 miliona eura u korist tužitelja Viaduct d.o.o. Portorož.
Slovensko preduzeće "Viaduct" podnijelo je prije desetak dana nadležnim sudovima više prijedloga za izvršenje. Oni su, naime, predložili da Sud obaveže Bosnu i Hercegovinu i Centralnu banku da im isplati 108,7 miliona KM, a ukoliko to ne urade, da izvršenje bude provedeno na nekretninama Centralne banke u Banjoj Luci, Mostaru i Brčko distriktu. Konačnom odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu (Washington), Bosna i Hercegovina je obavezna slovenskom preduzeću "Viaduct" isplatiti 90 miliona maraka odštete zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu plus kamate. Opštinski sud u Mostaru prihvatio je prijedlog za pljenidbu objekta Centralne banke u ovom gradu s ciljem naplate duga. Pravni zastupnik "Viaducta" Predrag Baroš rekao je da je to izvršenje pokrenuto protiv Bosne i Hercegovine i Centralne banke, prijedlog je očigledno osnovan te je potraživanje njegovog klijenta neupitno:
„Ne postoji nikakav pravni lijek da se ta odluka osporava, pa kao takva, opet nije dovoljno da ide direktno na primjenu i izvršenje u Bosni i Hercegovini nego je prethodno proveden postupak priznanja strane arbitražne odluke na teritoriji BiH. Nakon okončanja postupka priznanja, arbitražna odluka je dobila svojstvo izvršnosti na teritoriji Bosne i Hercegovine što znači da se pred domaćim sudovima može pokrenuti i voditi postupak izvršenja u cilju naplate te arbitražne odluke.“
Baroš je pojasnio da rješenje još nije pravosnažno, jer Centralna banka ima mogućnost da uloži prigovor, a da nakon prigovora, obje strane imaju i mogućnost žalbe. Dodao je i su pokrenuta još četiri izvršenja na teritoriji Bosne i Hercegovine:
„Još se vode i dva izvršenja van teritorije Bosne i Hercegovine. Tako da ova izvršenja na teritoriji Bosne i Hercegovine su pokrenuta pred sudovima Banja Luka, Mostar, Sarajevo u cilju naplate na imovinu Centralne banke Bosne i Hercegovine, a u toku je postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu na račun trezora. Dakle, imamo dva izvršenika - Bosnu i Hercegovinu kao glavnog dužnika i normalno, Centralnu banku Bosne i Hercegovine kao instituciju BiH, jer ne postoji zakonsko ograničenje da se potraživanje protiv BiH ne naplati od institucija BiH i samo je to razlog zbog čega je izvršenjem obuhvaćena i Centralna banka BiH.“
U Centralnoj banci BiH na upit medija kratko su naveli da su zaprimili informaciju o odluci Opštinskog suda u Mostaru te da će iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva da bi zaštitili imovinu i interese. A o čemu se u ovom slučaju konkretno radi? Bosna i Hercegovina je ovaj spor izgubila još 2022. godine, ali je Vlada RS-a, koja je sporazumom sa Vijećem ministara BiH na sebe preuzela obavezu plaćanja, pokrenula postupak i zahtjev za poništenje te odluke. Međutim, Arbitražno vijeće je taj zahtjev odbilo u maju prošle godine, a dug do danas nije plaćen. Ugovor o dodjeli koncesije sa firmom "HES Vrbas", koje je u vlasništvu "Viaducta", potpisan je 2004. godine, a njime je bila planirana izgradnja hidroelektrana "Krupa" i "Banjaluka-Niska". Međutim, ugovor je raskinut nakon što je Vlada bh. entiteta RS dodijelila koncesiju za izgradnju hidroelektrane "Bočac dva", koja je onemogućila izgradnju "Krupe". Vlada RS-a je firmi "HES Vrbas" nudila mogućnost izgradnje samo jedne hidroelektrane, na šta ova firma nije pristala. Prvog juna 2017. godine tadašnja predsjednica Vlade RS-a Željka Cvijanović potpisala je Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi s arbitražnim postupkom.
„Sve eventualne novčane iznose (naknadu štete i/ili izgubljenu dobit sa kamatom, odštetu i drugo), koje bi na osnovu konačne arbitražne odluke, donesene u arbitražnom postupku, tužiocu bila dužna isplatiti Bosna i Hercegovina, po prijemu dokumentovanog zahtjeva Pravobranilaštva BiH, Vlada Republike Srpske se bezuslovno obavezuje da isplati u roku određenom arbitražnom odlukom“, piše u Sporazumu.
Uprkos jasnim odredbama Sporazuma, Republika Srpska do danas nije izvršila obaveze preuzete 2017. godine, što dovodi do ozbiljnih finansijskih problema na nivou države. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto:
„U slučaju da Republika Srpska ne izvrši ovu obvezu, koja je određena Sporazumom iz 2017. godine i to izvršenje bude išlo na teret Bosne i Hercegovine na novčanim sredstvima ili nekretninama u vlasništvu Bosne i Hercegovine, BiH ima pravo tužiti, odnosno regresnom tužbom naplatiti od RS-a sve novčane iznose koji će BiH isplatiti. Iz informacije koju smo dobili vidljivo je da je dnevna kamata 9.000 eura.“
Vijeće ministara je u više navrata pozvalo RS da izvrši plaćanje, ali nijedan od ovih zaključaka nije usvojen. Na sjednici održanoj 4. marta 2025. godine, Vijeće ministara je donijelo Zaključak o angažmanu advokatske kancelarije u Luksemburgu (Luxembourg), koja će zastupati interese BiH u izvršnom postupku. Također, formiran je pregovarački tim zadužen za vođenje razgovora sa punomoćnicima tužitelja u roku od 15 dana. Vidljivo je da organi Bosne i Hercegovine nisu ni na koji način učestvovali u potpisivanju i realizaciji ugovora o koncesiji na vodama Vrbasa, nego je to učinila Vlada RS-a, dok je Sporazum iz 2017. godine, koji je potpisala tadašnja premijerka bh. entiteta RS Željka Cvijanović, nedvosmisleno precizirao da će RS snositi sve finansijske posljedice arbitraže. Zbog nepostupanja prema ovom Sporazumu, dug BiH raste iz dana u dan, a samo na ime kamata dnevno se obračunava 9.000 eura.