Slijedi nova runda pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH, presuda Zornić biće kamen spoticanja

Nakon što je Evropsko vijeće usvojilo zaključke o Bosni i Hercegovini, otklonjena je svaka sumnja da će izbori biti održani u oktobru kako je i planirano. Sudeći prema posljednjim izjavama zvaničnika, slijedi još jedan pokušaj pregovora o izbornoj reformi. Nagoviješteno je i učešće evropskih zvaničnika na visokom nivou.

Hrvatski zvaničnici u evropskim institucijama uspjeli su se izboriti za ulazak pojma konstitutivnosti naroda u dio takozvanog strateškog kompasa Evropske unije koji se tiče Bosne i Hercegovine. Hrvatski premijer Andrej Plenković ponosan je na malu pobjedu hrvatske diplomatije:

Smatramo da je to jako dobro, da je cijela Europska unija prepoznala ustavnu arhitekturu Bosne i Hercegovine i da će ta činjenica, uz ove zaključke koje je Hrvatska predložila, a Vijeće usvojilo, pomoći da u ovoj fazi završnoj, kada svi radimo napore da se postigne politički konsenzus o ograničenoj ustavnoj reformi i o reformi Izbornoga zakona u Bosni i Hercegovini, biti poticaj svim liderima. To da li se nekom sviđaju ili ne sviđaju konstitutivni narodi ne mijenja činjenicu da su oni temelj Ustava BiH.

Međutim, u usvojenom dokumentu doslovno piše da treba podržati suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, zasnovane na načelu jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda, kako je zacrtano u Ustavu Bosne i Hercegovine. Iako su građani i tu primarno navedeni, Nizozemska, Belgija, Njemačka i Luksemburg izrazile su razočarenje i rezervu prema ovom dijelu teksta, ocijenivši ga diskriminatornim.

Oglasio se i član Predsjedništva BiH i predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić, koji je podsjetio da je Evropsko vijeće još jednom, pozivajući se na Mišljenje Evropske komisije, poručilo da Bosna i Hercegovina treba biti uređena kao i sve članice Evropske unije. Ono što hrvatska diplomatija nije uspjela u Briselu jeste odgađanje izbora, premda ambasador Hrvatske u Bosni Hercegovini Ivan Sabolić tvrdi da premijer Plenković nije tražio odgodu izbora ukoliko ne dođe do izborne reforme. Dakle, izbori će biti, a preostaje još jedan pokušaj dogovora o Izbornom zakonu. Informaciju je potvrdio i lider HDZ-a BiH Dragan Čović nakon jučerašnje sjednice Predsjedništva te stranke:

Dok god imamo šansu i mogućnost da ovaj posao završimo, jer smo došli do samog kraja, treba biti strpljiv i to završiti, bez bilo kakve nervoze. Uvijek imate vremena i za nekakve drugačije odluke, kao takve. Tako da, što se tiče Izbornog zakona, ja mislim da smo napravili jedan oogroman iskorak, što se tiče hrvatske strane, došli do one mjere u koju se više ne može dirati, u Ustav Bosne i Hercegovine, u Ustav Federacije Bosne i Hercegovine se ne može dirati.

Istovremeno, lider SDA, drugi glavni pregovarač u ovom procesu, podsjetio je dijasporu u austrijskom Grazu, gdje je poručio da neće dozvoliti ono čemu se nada druga strana. Oni misle da ono što nije završeno ratom, može se završiti olovkom. Vidjeli ste da neće moći. Olovka je i naše oružje, poručio je Izetbegović. Nimalo slučajno u ovom trenutku, u posjetu Bosni i Hercegovini došli su predsjednik Evropskog suda za ljudska prava Robert Ragnar Spano i sudija tog suda Faris Vehabović, kako bi podsjetili na neke ključne dijelove presuda koje moraju biti provedene:

Mogu ponovo podsjetiti na stav 43 presude Zornić, u kojem vrlo jasno piše da se izborna reforma treba provesti na način da nema posebnih prava za narode na račun građana i ostalih, nego na način da svi trebaju ravnopravno učestvovati u izbornom procesu.

Podsjetimo, Bosna i Hercegovina nije provela pet presuda Evropskog suda za ljudska prava, a svih pet tiče se diskriminacije pojedinih građana po osnovu etničke ili teritorijalne pripadnosti i svih pet mora biti provedeno kroz izborno zakonodavstvo, čemu je smetnja upravo davanje prioriteta konstitutivnosti naroda.