Šehić: CIK-u dovoljno teret gdje naći 12.000 nestranačkih ljudi
Centralna izborna komisija raspisala je lokalne izbore. 6. oktobra više od 3 miliona registrovanih birača birat će 143 gradonačelnika i načelnika, te 3 hiljade i 200 vijećnika. Izbori su raspisani prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine uz tehničke izmjene koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Tako će lokalni izbori biti prvi s novim tehnologijama za glasače na nekoliko biračkih mjesta, ali i novim pravilima za one koje se bira. Cijeli proces koštat će oko 19 miliona maraka.
O ovoj temi u Dnevniku 2 govorili su Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, i Vehid Šehić, bivši član CIK-a.
Išerić je na početku prokomentirao gašenje signala Federalnoj televiziji na dan raspisivanja lokalnih izbora.
„Govorim i kao građanin i kao pravnik, ovakvo postupanje BHRT-a ne može biti opravdano na bilo koji način, iz najmanje tri razloga. Prvi je da se na ovaj način urušavaju medijske slobode, drugo narušava se pravo građana FBiH da primaju informacije, i pod tri, što je i najopasnije, osiromašuje se prostor za javnu diskusiju. BHRT urušava ono što je temeljna funkcija jednog RTV sistema, da bude čuvar javnog interesa. Bez signala Federalna televizija ne može biti čuvar javnog interesa“.
Kada je riječ o raspisivanju lokalnih izbora i pravilima po kojima će oni biti provedeni, Išerić kaže da su amandmani koje je nametnuo visoki predstavnik, a koji jačaju ulogu CIK-a, među najbitnijim.
„Birački odbori su, bilo od stranih međunarodnih organizacija ili nevladinih organizacija, prepoznati kao najslabija karika. Sada se trebamo samo nadati da će CIK znati iskoristiti povjerenje koje joj je dato, i na funkcije predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora imenovati kompetentne ljude koji će provesti izbore u skladu s izbornim zakonom BiH".
Ovo je samo početak reforme izbornog zakonodavstva, smatra Šehić.
Podsjeća da je BiH prilikom prijema u Vijeće Evrope imala i tri postprijemna uslova koja mora ispuniti.
„Reforma izbornog zakonodavstva, reforma zakona o javnom servisu, i zakona o visokom obrazovanju. Nijedan od njih BiH nije ispunila i zato imamo situaciju s javnim servisom kao što imamo sada. Izborni zakon je doživljavao svoje promjene, međutim, one su dosad uvijek bile u korist političkih subjekata, a ovo su prve koje daju neku vrstu garancije i to vraća povjerenje u izborni proces. Vodili su računa o izbornoj slobodi birača. Nove tehnologije su jako bitne“, ocijenio je Šehić.
Odluka visokog predstavnika je iznuđena jer političari koji obnašaju vlast na državnom nivou nikad nisu imali tu odgovornost da ispoštuju ono što je nalog i Evropskog suda za ljudska prava i OSCE-a, naveo je Šehić.
"Kada zakon uđe u pravni život, onda ćemo vidjeti dobre i loše strane. Ne treba stavljati veliki teret na CIK, njoj je dovoljno teret da mora negdje naći 12.000 građana BiH, nestranačkih ljudi, koji trebaju da obavljaju ulogu predsjednika i članova biračkih odbora. Došli smo u jednu situaciju da mnogi članovi biračkih odbora više ne žele da budu članovi, jer mi uzimamo sebi za pravo, da generalno optužujemo biračke odbore da su oni glavni kreatori svih nepravilnosti i kršenja izbornog zakona. Generalizacije nema, treba apostrofirati one nesavjesne i neodgovorne. Moramo zaštititi one koji odgovorno rade svoj posao".
Entitetske izborne komisije mogu imati samo one nadležnosti koje im dodijeli državna institucija, a to je CIK, kaže Išerić.
"Suprotno postupanje krši načelo lojalnosti entiteta prema državi i pridržavanja odluka institucija BiH, odnosno izbornog zakona i principa vladavine prava. Ukoliko ovaj prijedlog izbornog zakona stupi na snagu u formi kakva jeste treba očekivati ili reakciju OHR-a ili reakciju oni koji su ustavom obavezani da brane ustavni poredak BiH".
federalna.ba