Povratak klevete u KZ RS-a: Disciplinovanje medija ili uvođenje reda?
U Republici Srpskoj su najavljene izmjene Krivičnog zakona kojima će kleveta biti definisana kao krivično djelo. Iako je u prethodnih nekoliko godina bilo više najava da će do ovoga doći, zbog velikog otpora javnosti ipak se odustajalo, jer se smatra da na ovaj način vlast u RS-u pokušava disciplinovati medije i novinare. Ipak, entitetska vlast nikad odlučnija, a zakon bi mogao pred zastupnike već na prvoj narednoj sjednici entitetskog parlamenta.
Disciplinovanje medija i novinara ili odvajanje kukolja od žita? Udar na demokratske principe i slobodu govora ili uvođenje reda u javni diskurs? Pitanja brojna, ali odgovori kada je riječ o novom zakonu o kleveti zavise od ugla posmatrača. Iz Vlade RS-a poručuju: medijska sloboda neće biti ugrožena, ali se red mora uvesti.
“U najmanju ruku, novčane kazne koje su predviđene za klevetu biće drastično povećane. Ovo što se dešava, između ostalog, i na moj račun, ne može se više tolerisati. Lagati i obmanjivati javnost tako gnusnim lažima mora prestati”, poručio je Radovan Višković, predsjednik Vlade RS-a (SNSD).
Povratak klevete kao djela u Krivični zakon najavio je u inauguracionom govoru predsjednik RS-a Milorad Dodik. Da nije riječ tek o pukoj izjavi, potvrdio je i kasnije, uz napomenu da to nije upereno protiv medija.
“To je upereno protiv onih koji najčešće na društveinm mrežama šire klevete, laži i ostalo. Mediji imaju našu podršku, bez obzira na to da li nam se sviđao njihov program ili ne, ali treba povećati stepen odgovornosti za javno izrečenu vijest”, istakao je Dodik.
Medijiski radnici se ne slažu s izrečenim stavovima. Kažu da će s ovim zakonom biti još niži stepen demokratije i da iza svega stoji želja Milorada Dodika da kontroliše sve novinare i medije.
“Zna da su mu još jedini problem ostali objektivni mediji kojih u RS-u ima još uvijek i ima dobrih i nezavisnih novinara. Zna da mu u ovom trenutku nije potrebno da bilo ko javnost upoznaje o stvarnom stanju u RS-u”, kaže novinar Vladimir Kovačević.
Pravnici uglavnom saglasni s novinarima. Kažu da se i samom najavom kriminalizacije klevete pojedini ljudi i organizacije osjećaju ugroženo, posebno zbog blagonaklonog odnosa pravosudnih institucija prema političarima, ali uglavnom onim koji su na vlasti.
“Ne tebamo se zavaravati. Kriminalizacija klevete ima svoje mete. To su ljudi koji u javnom prostoru nešto govore. To su mediji, političari, društveni aktivisti, posebno u oblasti ekologije i ljudskih prava. To su mete klevete i do sada kao građanskog delikta, ali i od sada kada ona bude kriminalizovana. To je najveći problem što će se mnogi pojedinci i aktivistički pokreti ugasiti iz straha”, smatra Jovana Kisin Zagajac, advokat iz Banjaluke.
Ona napominje da ono čime vlast pravda uvođenje izmjena ovog zakona, a to je uvođenje reda u medijima, treba riješiti donošenjem novog zakona o medijima i javnom izražavanju, jer je aktuelni zakon na snazi od 1996. Dodaje da je baš medijska zajednica više puta predlagala izmjene Zakona o medijima, ali da to nikada nije prošlo skupštinsku proceduru jer nije bilo političke volje da se riješi haotična situacija, koja je najvidljivija posebno u izbornim kampanjama.
federalna.ba