Otvoreni studio: Umjetna inteligencija u zdravstvu – prednosti i izazovi

Umjetna inteligencija (AI) je brzorastuća oblast tehnologije koja ima značajan integracijski utjecaj u različitim industrijama. Pojava tehnologije umjetne inteligencije pojednostavila je mnoge segmente  života. Danas se AI koristi u različitim domenama, među ostalim, i u oblasti zdravstva. O potencijalnim prednostima i izazovima, o tome da li je umjetna inteligencija u medicini skriveni neprijatelj ili pomoć, kako unijeti ljudske vrijednosti u elektronički model, je li moguće i  poželjno, šta kaže legislativa?

U Otvorenom studiju govorili su prof. dr. Dušanka Bošković sa Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Madžida Hundur iz Društva za medicinski i biološki inžinjering Bosne i Hercegovine.

„Mogućnost da se velikom brzinom pretraže velike količine informacija daju mogućnost da se kod donošenja nekih odluka, gdje se ljekari i medicinski radnici oslanjaju na vlastito iskustvo, dijagnostika  ubrza, jer se može osloniti na iskustvo algoritama koji su vrlo moćni u pretraživanju informacija i zaključivanja. U vrlo kratkom vremenu možemo biti 'usluženi' sa rezultatima njihovih rezonovanja, pravimo analogiju sa ljudskim načinom razmišljanja. To je jedna automatizacija, ubrzanje koje nam može pomoći“, ističe Bošković.

Oblasti pogodne za ulazak vještačke inteligencije, u kojima se vide benefiti, Bošković navodi razne dijagnostičke uređaje, poput EKG-a  i EEG-a:

„Dosadašnji sistemi su učili iz podataka koje su ljekari uz ogroman trud ostavljali kao napomene, a sad, sa prepoznavanjem teksta, ti sistemi nastaju tako što se iščitavaju ogromne baze nalaza i zdravstvenih kartona. U konačnici, čovjek je taj koji sa svojom odgovornošću donosi krajnju odluku, procjenjuje nalaz koji dobija od uređaja i daje tumačenje.“

Medicinski sistemi integrirani sa vještačkom inteligencijom mogu olakšati i ubrzati rad ljekara, ali se moraju koristiti u skladu sa etikom, smatra prof. dr. Bošković:

„Strepnje od umjetne inteligencije nisu nove. Moramo imati kritičku svijest da ocijenimo da li je nešto tačno ili nije. U procese treba uključiti sociologe, humaniste, jer tehnološke revolucije uvijek donose promjene. Moramo jačati informacijsku pismenost kako ne bi došlo do grešaka.“

Mnogo je problema koji opterećuju zdravstvo - nedostatak medicinskog osoblja, duge liste čekanja, porast hroničnih bolesti, što generira potrebu za što bržom primjenom umjetne inteligencije koja nudi određena rješenja. Određena biomedicinska inovativna rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji već se primjenjuju u zdravstvenom sistemu Bosne i Hercegovine, navodi Madžida Hundur iz Društva za medicinski i biološki inžinjering BiH:

„Kada govorimo o umjetnoj inteligenciji u zdravstvu, govorimo o primjeni u medicini, farmaciji i stomatologiji. Brojne su prednosti, jedna je telemedicina. To je spoj informacijske komunikacije i različitih sredstava kako bi pacijent sa svojim ljekarom ili zdravstvenim stručnjakom razgovarao na određenoj udaljenosti. Jedan od primjera primjene umjetne inteligencije je aplikacija 'Doktor kada mi treba'. Kada govorimo o specifičnim uređajima, iza svakog EKG uređaja krije se algoritam umjetne inteligencije. Također, sve je više aplikacija koje su u upotrebi, a iza kojih se krije umjetna inteligencija.“

Kada je riječ o procesu digitalizacije u zdravstvu, Hundur ističe da se stvari kreću naprijed, ali da se još uvijek može govoriti o parcijalnoj digitalizaciji, na nivou pojedinačnih područja:   

„Ono što bi trebalo biti prioritet je digitalizacija u kontekstu  sistematičnog sakupljanja baze podataka. Baza podataka je najosjetljivije i najkompleksnije područje kada se govori o bilo kojem razvijanju modela umjetne inteligencije.“

Hundur ne vidi razlog za strah da će umjetna inteligencija u potpunosti zamijeniti čovjeka.

„Da li čovjek treba da se boji drugog čovjeka, s obzirom da se iza umjetne inteligencije krije čovjek koji razvija algoritme? Umjetna inteligencija ne može zamijeniti ljekara, ona je samo alat koji  može pomoći da se brže dođe do precizne dijagnostike i terapije“, zaključuje Madžida Hundur iz Društva za medicinski i biološki inžinjering BiH.