Otvoreni studio: Neizvjesno povećanje plata radnicima i materijalni status penzionerima
U ovoj državi već nekoliko godina vrtoglavo se mijenjaju cijene energenata, životnih namirnica, higijenskih potrepština kao i brojnih drugih artikala neophodnih za običan skroman život. Ali te cijene, odnosno poskupljenja, ne prate rast penzija i plata. O ovim pitanjima ali i mogućnošću isplate „13“ penzije u FBIH u Otvorenom studiju Radija FBIH govore Redžo Mehić predsjednik Saveza udruženja penzionera FBIH i ekonomiste Admir Čavalić i Zoran Pavlović.
Više od deset godina sindikalne organizacije zahtijevaju rješavanje pitanja kako bi minimalna plata u Federaciji BIH bila 1000 konvertibilnih maraka , kao i set reformskih zakona kojim bi poslodavci dobili olakšice odnosno bili smanjeni doprinosi i porezi koji se plaćaju državi. Ali aktulno stanje upućuje da ni ove godine neće biti pomaka. U Otvorenom studiju Radija FBIH Admir Čavalić ekonomista i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BIH kaže da nije siguran da će doći uskoro do poboljšanja:
Sada imamo neki novi rok , koji se propagira od strane Vlade, to je 1.7. Skeptičan sam. To napominjem za sugovornike, slušaoce i Vas , volio bih da griješim. Volio bih da Vlada Federacije BIH bude u pravu.
Još uvijek se nije ništa uradilo po pitanju online fiskalizacije , osim da je taj pojam online fiskalizacija počeo da biva sve prisutniji u našoj javnosti , barem u Federaciji BIH. Tako da nemamo taj proces online fiskalizacije, nemamo BH Telecom dakle uključen u aktivnosti navedenog niti da dobijemo IT rješenja ko će to realizovati , koja kompanija, da li iz inostranstva ....Ako bi uradili do kraja ove godine online fiskalizaciju, onda je pitanje kada će se usvojiti ti zakoni , da li u sljedećoj godini , a i kada se usvoje, procjena je Porezne uprave FBIH, da će trebati minimalno šest mjeseci da se implementiraju ovi zakoni. Laički kazano, teško je očekivati u naredne dvije do tri godine izmjene fiskalnih zakona što se automatski veže za onu priču o minimalnoj plati od 1000 maraka . Ne može se desiti ta greška da vi povećate tako minimalac tako drastično značajno sa dvocifrenim stopama rasta a s druge strane ne spustite doprinose. I to se u RS-u desilo na 900 maraka i mislim da je su u privatnom sektoru u nepovoljnijem položaju , ako govorimo o isplati toplog obroka i drugih naknada. Šta to ima za posljedicu ? Niz kompanija najavljuje da seli u Federaciju BIH.
Trebamo biti agilniji. Ja ću opet uputiti prijedlog kolegama novi prijedlog izmjena fiskalnih zakona dok se ne donesu ovi strateški fiskalni zakoni. Jer radnici nemogu čekati, čekaju već sedam , osam godina ove fiskalne zakone. Nemaju luksuza da čekaju još toliko , prije će čekati u redu za vizu - naglašava Čavalić.
Odgovarajući na pitanje o podizanju plate do 900 maraka u Republici Srpskoj, ekonomista Zoran Pavlović ocjenjuje da je donošenje dekreta o povećanju minimalne plate bez usaglašavanja sa poslovnom zajednicom , Privrednom komorom, Udruženjem poslodavaca , Udruženjem malih preduzetnika i tako dalje, prilično hrabar potez Vlade:
Nažalost očigledno je da svi vapaji poslovne zajednice i sastanaka koji su održani nije urodilo plodom, pa je ta obaveza i dalje ostala. To kad kažete 900 maraka može izgledati i malo ako imamo u vidu potrošačku korpu. S druge strane treba imati u vidu da entitetske vlasti uzimaju 64 posto od neto isplaćenog iznosa plate uvećane za minuli rad plus na ono što je topli obrok i na šta se isto obračunava to 64 posto .Tako da je vlada bila vođena s jedne strane pritiscima sindikata , koji su primarno sindikati javnog sektora, a sa druge strane interesima povećanja priliva u budžete RS po osnovu povećanih uplata. Rezultati koji se već mogu vidjeti su takvi da je firma iz Prijedora , 20. januara zatvorila pogone i proglasila stečaj, kaže Pavlović.
O sličnim temama, razgovarao je pred našu emisiju na sastanku sa ekonomistima i Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera u Federaciji Bosne i Hercegovine. U kontekstu zahtjeva penzionera da im se osigura i trinaesta penzija, Mehić navodi:
Sve što tražimo i govorimo temeljimo na egzaktnim pokazateljima. Činjenica je da je ovakav materijalni položaj penzionera u FBIH je neodrživ, jer sama činjenica da nešto preko 60 posto penzionera , od ovih 440.000 u FBIH, prima penziju najnižu ili do najniže. Objektivno govoreći ko nema neke druge izvore prihoda, i ko nema sreću da ima srodnike koji su uposleni i da mogu pomoći, ti naši članovi penzineri žive na ivici socijalnog minimuma. Tražimo rješenja kako da se tim ljudima pomogne. I na tom fonu hoćemo i želimo da razgovaramo sa najodgovornijim ljudima - u Vladi FBIH, jer je Vlada garant isplate penzija na dostignutom nivou, kaže Redžo Mehić.