Otvoreni studio, 14.12.2023.

U ovom izdanju emisije “Otvoreni studio“ govorimo o temama u vezi sa medijskom slobodom i sigurnošću novinara u Bosni i Hercegovini. Šta znače kontakt tačke u sistemu zaštite u tužilaštvima i policiji, gdje je trenutno Bosna i Hercegovina što se tiče ispunjavanja prioriteta, među kojima su medijske slobode i sigurnost novinara, te šta znači kriminalizacija klevete u jednom od dva bh. entiteta? Medijske slobode i sigurnost novinara u BiH, prema godišnjim ocjenama međunarodnih organizacija, nisu na zadovoljavajućem nivou. Linija za pomoć novinarima i tokom ove godine zabilježila je veliki broj napada, prijetnji ili drugih oblika ugrožavanja sigurnosti novinara, kaže Borka Rudić te dodaje:

„Od početka godine do danas zabilježen je 71 slučaj različitog vida kršenja prava na slobodu izražavanja i sigurnosti novinara u BiH, što je u poređenju sa prošlom godinom veoma slično, jer je prošle godine bilo 79 slučajeva. Ono što je mnogo nepovoljnije za novinare u našoj državi u ovoj godini jeste činjenica da je došlo do drastičnih izmjena medijskog zakonodavstva, te se opet može govoriti o padu medijskih sloboda, odnosno, usložnjava se situacija kada je riječ o slobodi izražavanja, sigurnosti novinara i drugih medijskih djelatnika. To je nastavak pada medijskih sloboda ili indexa kojim se mjere medijske slobode. Prošle godine smo zabilježili pad na ljestvici „Reportera bez granica“ za devet mjesta, a u posljednih deset godina gotovo 30 mjesta smo pali na toj istoj ljestvici. Medijske slobode i dalje su u padu i mi iz Udruženja „BH novinari“, ne vidimo način da se zaustave izmjene iz zakona i da se zaustavi nasilje nad novinarkama i novinarima. Iz naše prespektive veoma bitno je da će djelovanjem kontakt tačaka biti više nadzora, te će na neki način kontakt tačke biti motivisane da od svojih institucija i svih drugi koji mogu pomoći u rasvjetljavanju slučaja krivičnih djela prema novinarima, rade to efikasnije i brže. Ako neka istraga traje više od 9 mjeseci, a novinar je dobio ozbiljne prijetnje, 9 mjeseci je veoma dug period  da bi se on uopće osjećao sigurno i da bi pravda bila zadovoljena. Posljednje što je važno je sistem praćenja slučaja i izvještavanja javnosti o broju slučajeva, odnosno, stvaranja jedne kredibilne baze podataka. Mislimo da kredibilnu bazu podataka uz profesionalna udruženja treba da prave nadležne institucije, jer ukrštanjem podataka jedne, druge, treće institucije imat ćemo jedan detaljan uvid u kršenje prava. Dosad je tu sveobuhvatnu bazu podataka imala samo Linija za pomoć novinarima, gdje smo se susretali sa institucionalnom šutnjom.  Zaista mislim da je pozitivna stvar koja se desila u ovoj godini, kada je u pitanju sloboda izražavanja i sigurnosti novinara, imenovanje kontakt tačaka u tužilaštvima i unutar policijskih struktura. Sve ovo što mogu da urade kontakt tačke neće dati brzo rezultate, zato što nemamo adekvatan zakonski okvir za zaštitu novinara, kao jednu od profesija koja zahtjeva vid posebne zaštite, jer obavljaju posao od javnog značaja. „BH novinari“ su predložili incijativu, koju je Parlament BiH usvojio, a to je izmjena Krivičnog zakona na državnom, entitetskom nivou i u Brčko distriktu, gdje bi se novinari uveli u krivično zakonodavstvo kao pripadnici profesije koja treba da se posebno štiti. Vijeće ministara BiH je u augustu, prošle godine, dobilo zadatak da uradi amandmane na krivično zakonodavstvo. Još uvijek ništa nije urađeno. Ja se nadam da ćemo vršenjem legitimnog pritiska na Ministarstvo pravde BiH, inicirati izradu tih amandmana i njihovo usvajanje u državnom Parlamentu, a onda i u entitetskim parlamentima i u Skupštini Brčko distrikta. Taj zahtjev za efikasnijom krivičnom i zakonodavnom zaštitom novinara nalazi se i u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH u procesu evropskih integracija i duboko vjerujem da će se ozbiljnije prići izmjeni Krivičnog zakona te da će onda biti lakše i policijama i tužilaštvima i kontakt tačkama  da ove predmete prihvate kao prioritetne i da ih rješavaju u skladu s međunarodnim standardima. Tada će početi da se smanjuje nekažnjivost napada i prijetnji novinarima, i s druge strane, da novinari budu zaštićeni kao i drugi građani, u smislu da slobodno, dostojanstveno i bez ikakvog sigurnosnog rizika obavljaju svoje zadatke.“

Pitanje nekažnjivosti napada na novinare u fokusu je zagovaranja strukovnih udruženja, ali i međunarodnih organizacija koje rade na zaštiti ljudskih prava. Kada je u pitanju ovo sigurnosno pitanje uloga tužilaštva i policije je zapravo ključna, jer se radi o institucijama i organima čija je primarna zadaća zapravo otkrivanje i gonjenje izvršitelja krivičnih djela, kaže Aldina Alić, šefica Odsjeka za odnose sa javnošću u Upravi policije Zeničko-dobojskog kantona:

„Realizacija projekta „Imenovanje kontakt tačaka“ ima za cilj što veću sigurnost novinara u BiH. Ovo naravno ne znači da prije imenovanja i prije realizacije i pokretanja ovog projekta, policija nije i ranije postupala, kada je u pitanju sigurnost novinara i dokumentovanje napada ili upućivanje prijetnji novinarima. Vi ste upoznati preko rada Udruženja BH novinari, da smo tokom proteklih godina, imali nekoliko slučajeva gdje su novinarima upućene prijetnje, u jednom slučaju se radilo o fizičkom napadu na javnom mjestu. U svim slučajevima policija je brzo reagovala, slučajeve rasvijetlila, izvršioce krivičnih djela procesuirala, tako da se ne slažem sa tvrdnjama i izjavama, da policija ne reaguje adekvatno na prijave napada. Naravno, postoji određeni broj krivičnih djela koja ostanu nerasvjetljena. U svim slučajevima, kada smo imali napad na novinare i upućivanje prijetnji, odmah smo reagovali i slučajeve smo u kratkom roku rasvijetlili i dokumentovali. Naravno, u daljnjem radu nastojat ćemo da unaprijedimo sigurnost novinara. Zadaci ovih kontakt tačaka je da se novinari upoznaju sa kontakt osobama u policijskim agencijama koje će biti zadužene za komunikaciju i saradnju sa predsjednicima novinarskih udruženja i novinarima. Potrebno je podsticati novinare da prijave prijetnje i da što više koriste mehanizam kontakt osoba, jer pravovremeno prijavljivanje krvičnog djela u značajnoj mjeri olakšava gonjenje i otkrivanje izvršioca krivičnog djela.“

Adnan Jašarspahić doživio je više prijetnji i različitih vrsta napada zbog čega više ne živi u Visokom, nego u Sarajevu:

„Ja sam imao devet sudskih procesa i sve sam ih dobio, i one koje sam ja tužio i u kojima sam bio tužen, pa sam se odbranio. Moja iskustva su loša. Sve je to veoma sporo, od momenta

kada primite prijavu društvenim mrežama ili telefonom, a ja sam bio i fizički, hinjski, s leđa udaren. Taj slučaj nikad nije riješen. Dobijao sam prijetnje facebookom, viberom... Jedan moj generalni zaključak, živeći u Sarajevu, već 12 godina, jeste da je veoma teže biti novinar u malim sredinama nego u većim. Ja sam imao sreću što sam imao saradnju sa „Društvom novinara BiH“, tačnije Fedžadom Fortom. Nakon njegovih priča o mojim slučajevima, a bilo ih je više, moja priča došla je do međunarodnih zvaničnika, do OSCE-a, do njihovog sjedišta u Beču, i tek kad je izašla u njihov zvanični izvještaj, do Policijske stanice Visoko, preko Policijske uprave Visoko, Općinskog suda, Kantonalnog tužilaštva, tek tad se počelo ozbiljnije shvatati. Počele su dolaziti presude. Sve je počelo 2010. godine, a zadnji slučaj je bio 2019. godine.“

Harun Bošnjak, novinar BHRT-a, očekuje rezultate od najavljenih aktIvnosti u narednom periodu, posebno zbog manjih sredina u kojima je sigurnosna situacija ozbiljna za novinare:

„Što se tiče aktivnosti Misije OSCE-a to svakako pozdravljam i nadam se da ćemo imati konačno kontakt osobu u slučaju napada na novinare, posebno u slučajevima gdje je ugrožena sigurnost njihovih porodica, koje su prve žrtve, posebno cyber napada. Ovo govorim iz ličnog iskustva. Ono što mogu kazati jeste da se nisam osjećao siguran niti se osjećam sigurnim. Ovo je zaista poseban program u manjim sredinama, jer je Zenica ipak manja sredina gdje se gotovo svi poznaju i svako ima neku primjedbu na vaš rad. Iako, imamo institucije koje se trebaju baviti klevetom, u slučaju da novinari pogriješe, a ne da pojedinci donose sud. Da li će imati konkretan pozitivan efekat na bezbjednost novinara, možemo govoriti tek nakon što se uspostave kontakt tačke.“

Kriminalizacija klevete u RS-u je svakako donijela ugrožavanje sigurnosnog okvira u kojem rade novinari u tom entitetu. Ovaj Zakon je donesen bez obzira na negodovanje udruženja i medijske zajednice. Ljiljana  Smiljanić, novinarka Al Jazeera Balkans, kaže da novinari u Republici Srpskoj već duže vrijeme imaju otežavajuće radne okolnosti:

„Vi već znate, kao i vaši slušaoci radija, da mediji i novinari često imaju verbalne prijetnje i napade najviših zvaničnika na konferencijama. Kolegama nije uvijek jednostavno, iako se svi trude da budu profesionalni, da ih takve okolnosti ne pokolebaju, jer su ipak novinari tu u službi javnosti, da izvještavaju šta vlasti rade, kako se troši budžet i javni novac... Izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS-a, gdje je uvedeno još krivičnih djela, mogu da utječu na rad medija. Ima tu i nekih dijelova koji se tiču objave audio i videosnimaka, dokumentacije, fotografija, gdje to više nije dozvoljeno, ako nemate dozvolu osobe koja se na njima nalazi. Mi trenutno ne vidimo da to negativno utječe na rad novinara, a u samom radu ima krivičnih prijava za klevetu u tužilaštvima u RS-u. Prema posljednim informacijama broj prijava je 37, međutim, ne žele da daju informacije niti ko je podnosilac prijave niti protiv koga je podnesena. Počeo je proces imenovanja tih kontakt tačaka. Vidjeli smo iskustva kod kolega u Sjevernoj Makedoniji, gdje se to sve znatno odmaklo, i gdje imaju pozitivna iskustva. Znatno se smanjio broj napada i prijava društvenim mrežama otkad su dobili te tužioce koji rade samo na tim slučajevima. Tako da, mislim da će to donijeti pozitivne pomake i kod nas.“

Jačanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini je među 14 reformskih prioriteta koje je još 2019. godine definisala Evropska komisija da bi se ubrzao put ka članstvu u EU.