Od zaštite naših šuma i rijeka direktno zavise i naši životi
Zaštićena prirodna dobra u BiH zauzimaju površinu od svega tri procenta, a prema evropskim standardima, do 2030. godine trebali bi zauzimati površinu od oko 30 odsto zaštićenih područja. Istovremeno, trenutni sistem zaštite je pun manjkavosti i nedostataka, a institucije koje se bave zaštitom nemaju dovoljno kapaciteta i nisu koordinisane u radu, upozoravaju iz Centra za životnu sredinu, odakle ističu da posljednja katastrofa koja je pogodila više opština u Federaciji treba da bude svima opomena.
“Imali smo jedan ilegalan rudnik, imali smo sječu šume, imali smo požarište - i to su sve direktne posljedice nemara institucija i nadležnih organa. Ako je rudnik bio zabranjen zašto nije zatvoren, zašto nije saniran adekvatno, zašto je dozvoljena gola sječa na lokalitetu Fojnice? To su sve opomene da ljudski faktor i nemar institucija doprinose ovakvom stanju kakvo jeste i onda se javljaju takve žrtve“,Vladimir Topić, kazao je predstavnik Centra za životnu sredinu Banja Luka.
Određena područja moraju da se zaštite. Ako ih prepustimo eksploataciji, uz klimatske promjene, dobićemo zagađenu životnu sredinu, ali i posljedice u vidu ljudskih žrtava. Na području Ozrena bore se protiv istraživanja nikla i kobalta koji su, kažu, kancerogeni metali. Problem je veći ako se ima u vidu da je ovo područje Prostornim planom RS-a predviđeno da bude proglašeno nacionalnim parkom.
“Pošto se radi o niklu i kobaltu, a to su teški metali i ostavljaju velike posljedice po životnu sredinu, gotovo je nemoguće zaštititi nadzemne i podzemne vode od kontaminacije. To bi značilo gubitak zdrave životne sredine i ovoga po čemu smo prepoznatljivi i što trenutno imamo“, upozorio je Zoran Poljašević, predstavnik Ekološkog udruženja Gostilj Ozren.
“To znači gubitke voda, biljne vrste i na kraju krajeva zraka i svih uvjeta gdje mi kao ljudi možemo obitavati. Ako sad sa ovom posljednjom katastrofom ne shvatimo da moramo zaštititi naša područja i proglasiti zaštićena područja pa tek onda vidjeti koja su to područja gdje možemo raditi kamenolome - to je jedini ispravan put. Sve drugo je nakadaradan put koji nam se svake godine vraća kao bumerang“, poručuje Davor Šupuković, predstavnik Udruženja građana Fojničani Maglaj.
Predstavnici ekoloških udruženja inicijative za zaštitu određenih područja uputiće nadležnim institucijama i resornim ministarstvima, jer prirodu moramo zaštititi da bi ona štitila nas.
federalna.ba