Nema naznaka okončanja blokade institucija

Gostujući sinoć u Otvorenom studiju na Federalnom radiju, urednice i voditeljice Jasenke Tica Isović, Lazar Prodanović (SNSD), Dženan Đonlagić (DF), Hazim Rančić (SDA) i Predrag Kožul (HDZ BiH) nisu se složili o tome treba li blokadu u radu institucija koju su prouzrokovali predstavnici iz RS-a okončati razgovorom domaćih političkih aktera ili intervencijom Međunarodne zajednice. Izvjesno je jedino da se blokada instuitucija nastavlja.

Dženan Đonlagić, predsjedavajući Kluba zastupnika DF-a kazao je kako ova blokada nije ista kao i dosadašnje.

„Ova je dosta ozbiljnija i trajat će do trenutka dok se predstavnici iz Republike Srpske ne urazume ili dok ne dobijemo reakciju novog viskog predstavnika ili ne počne koristiti bonska ovlaštenja i zaustavi uništavanja državnih institucija. Mi smo protekle dvije ili tri godine imali jednu tihu blokadu, a ovo sad je reako bih jedna hajdučka blokada ili klasični državni puč. Ovo je derogiranje dejtonskog Ustava. Odluka visokog predstavnika je nametnuta svima, a ne samo entitetu RS-a. To je civilizacijska norma koja je trebala biti šansa za BiH.“

Ovo je klasični državni udar- kazao je Đonlagić. Predrag Kožul, predsjedavajući Komisije za budžet i finansije (HDZ BiH) je kazao kako je za njega neprihvatljiva teza da je riječ o državnom udaru.

„Ma kakav državni udar, ne trebamo koristiti teške riječi. Stvari moramo postaviti kakvim jesu. Ne bih ja amnestirao ni SDA od odgovornosti.  Mi iz HNS-a nismo za blokadu ni Parlamentarne skupštine ni Vijeća ministara i zato smo i došli na sjednicu. Svjesni smo da je rad Parlamenta i Vijeća ministara jedino mjesto gdje se elementi krize mogu razriješiti. Imamo vrlo važne zakone  poput Izbornog zakona i ovu krizu unutar Obavještajno-sigurnosne  agencije. Također, došli smo i da bismo pokazali da je besmisleno održavati sjednice u kapacitetu Federalnog parlamenta. Odluke koje se u tom smisli u takvoj situaciji donesu su kontraproduktivne. Mogu se složiti sa Đonlagićem da je za razrješnje krize potreban angažman Međunarodne zajednice pa i samog visokog predstavnika. Ovo krizu nismo u potpunosti sami napravili već je ona posljedica odluke visokog predstavnika koji je bio na odlasku. Čovjek dan prije odlaska donio takvu odluku i otišao ostavljajući nam vruć krompir i zato smatram da se ovo može riješiti samo uz angažman Međunarodne zajednice.“

Kožul je kazao kako se nada da će se i sam Christian Schmidt uključiti zajedno sa domaćim političkim akterima u iznalaženje rješenja koje neće proizvesti dodatnu krizu. Istovremeno Lazar Prodanović, delegat u Domu naroda (SNSD) smatra da jeste potrebno razumno rješavanje problema zastoja, ali bez ušešća Međunarodne zajednice.

„Znamo zašto zastupnici iz RS-a nisu učestvovali u radu, ali ono što sad očekujemo je dijalog političkih partija i mi se protivmo nametanju ne samo ovog zakona već bilo kojeg zakona od strane Međunarodne zajednice, dodatno djelovanje međunarodne zajednice samo će zakomplicirati stvari. Ja ne dovodim u pitanje potrebu da građani Bosne i Hercegovine trebaju poštivati pravosnažne presude izrečene od sudova nadležnih za zločine počinjene na protoru BiH. To se odnosi na sve strane, ali ne smatram da je rješenje da viskoki predstavnik nameće zakone i dodatno pravi krize. Treba razgovarati ovdje.“

Hazim Rančić, zamjenik ministra finansija BiH (SDA) kazao je u odgovoru na konstataciju Predraga Kožula iz HDZ-a BiH kako ni SDA ne treba amnestirati odgovornosti na krizu, da SDA ni u kom slučaju ne može biti i nije odgovorna za blokade.

„SDA ničim nije doprinijela trenutnom stanju. Postoje presude međunarodnih sudova o ratnim zločinima i genocidu u BiH. Svjetski i evropski standard je to poštivati. Onima koji negiraju genocid nije mjesto u EU i NATO-u. Suština je da smo mi kao država imali priliku da se usaglasimo i donesemo zakon o zabrani negiranja genocida i nismo to uradili. I sad je problem što je Inzko to uradio u skladu sa onim što ima pravo. Nema niko pravo dovoditi u pitanje međunarodne standarde i ne mogu se osporavati presuda bilo kojeg suda. A kad je riječ o delegatu u Domu naroda, pogledajte Ustav i Dom naroda pa ćete vidjeti da je kvorum Doma naroda po tri delegata iz reda Bošnjaka, Srba i Hrvata. Prema tome da SNSD ima i tri delegata on bi mogao blokirati bilo koju sjednicu ili odluku. Kad pogledate način donošenja odluka, a tu je potrebna najmanje jedna trećina glasova iz entiteta u ukupnoj većinskoj odluci, dakle da bi se bilo koja odluka donijela u Domu naroda potrebna su najmanje dva glasa delegata iz entiteta RS-a. Peti delegat iz RS-a nije član Kluba SNSD-a, a nikad ni za jednu odluku nije glasao. Tako da priče o tom četvrtom delegatu za kojeg se krivi SDA ne stoje.“

Rančić je kazao kako je budžet insitucija BiH sad pred članovima Kolegija Zastupničkog doma zbog nepostojanja većine za njegovo usvajanje te da će ovisno o njihovom usaglašavanju biti poznato i šta će se dalje dešavati. Ukoliko se usaglase budžet će biti usvojen i u Zastupničkom domu. Ukoliko se ne usaglase na narednoj sjednici će se pristupiti drugom krugu glasasnja. Ukoliko ni tad ne bude usaglašen budžet će sačekati neku novu sjednicu, jer da bi došao do Doma naroda neophodno je da prođe Zastupnički dom.

„Druga varijanta jeste da Vijeće ministara donese odluku o privremenom finansiranju, Ministarsvo finansija je poslalo prijedlog odluke za četvrti kvartal i da bi taj instrumenz bio iskorišten bilo bi neophodno da Tegeltija sazove sjednicu Vijeća ministara i na dnevni red stavi odluku o privremenom finansiranju.“

U slučaju da ne dođe ni do usvajanja odluke o privremenom finansiranju Ustav je predvidio autromatski servisiranje vanjskog duga i isplatu plata po prethodno usvojenom budžetu.

federalna.ba/Jasenka Tica Isović