Najveću cijenu inat politike platit će građani BiH
Od secesije do bojkota. Od prijetnje raspadom zemlje do predvodnika u blokiranju institucija. Očekivani je to potez Milorada Dodika i još jedan u nizu bojkot udruženih kadrova iz Republike Srpske. I dok kolektivno i ideološki ne prihvataju dokazane činjenice da je u Srebrenici počinjen genocid, politički rivali pokazali su ponovo da imaju alat za blokadu rada institucija.
'Neće na posao jer je zabranjeno da riječima prekopavaju masovne grobnice'
Institucionalno-politička blokada u rukama Milorada Dodika kao metod borbe protiv države BiH i sistema u kojem više nema mjesta negiranju genocida. Institucije na državnom nivou sa nikada lošijim učinkom do daljnjeg će ostati prazne, voljom SNSD-a i kadrova koji su stavili svoj potpis na jučerašnje zaključke.
“Ne može se blokirati rad institucija bojkotom”, kaže predsjednik Naše stranke Predrag Kojović.
Da, ipak, može, po ko zna koji put, demonstirali su kadrovi iz RS-a. Nude dijalog, ali priznanje genocida nikada. Zato će BiH nakon Inzkove odluke živjeti još jednu krizu dok su sve neophodne reforme na čekanju.
“Možemo očekivati zatezanje atmosfera, stvaranje pritisaka i moram reći da mi tu nije jasno ponašanje ljudi koji su opozicione poltičke partije u RS-u, koje pokušavaju da budu alternativa Dodiku, ali kada god ‘glavni baja’ kaže ovamo, svi u stroj - oni idu da se poklone i da prihvate naloge koje treba da izvršavaju”, riječi su predsjednika SDP-a Nermina Nikšića.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović ističe: “Nije nam prvi put da imamo ovakve krize. Mislim da je sada rano. Imamo jedno upalno, emotivno stanje. Pustimo da se stvari smire. Uvijek imaju tendencije, strahovi od dominacije... Tako da mi to moramo polako, ako smo kao političari, odgovorno usklađivati te odnose u BiH, a krize su neizostavne i nadam se da nećemo doći u duboke krize koje će dovesti nas do konflikata”.
Najveću cijenu inat politike platit će građani BiH, kao i nakon svakog prethodnog bojkota. Oni, spremni za godišnje odmore, svoj nerad će, ipak, naplatiti. Za to vrijeme mnogi očekuju reakciju međunarodne zajednice, a prije svega novog visokog predstavnika Christiana Schmidta.
“Bojkot koji su oni donijeli trebaju i stavove koje će izgraditi, zaključke koje su napravili povodom jučerašnjeg sastanka trebaju odnijeti u Brisel, Nato, trebaju odnijeti u Američku ambasadu, a ne u Parlament BiH koji nije nametnuo ovaj zakon. Ja taj bojkot shvatam da je to otpor međunarodnoj politici prije svega i odgovor međunarodne politike, Brisela, američke administracije morat će uslijediti”, smatra Miro Lazović, bivši član Predsjedništva RBiH.
A do kada će trajati? Novinar i publicista Dragan Bursać odgovara: “Trajat će do onog trenutka dok imaju novca. Kad im nestane novca, budžetskog novca, vašeg novca, mog novca - oni će izmisliti neki kompromis, pod znacima navoda, ili će reći narodu – eto, mi smo uspjeli, dogovorili smo se, šta god da to znači, i nastavit će da rade. U međuvremenu, sve zajedno nas ovo košta”.
Dok je 9 lidera političkih stranaka i više od 20 kadrova iz RS-a stalo u odbranu prava da negiraju genocid, izmjene Krivičnog zakona BiH su stupile na snagu. Na potezu je državno pravosuđe.
federalna.ba