Na marginama Generalne skupštine UN održan sastanak o sukcesiji SFRJ
U okviru niza susreta na marginama 78. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, ministri vanjskih poslova zemalja bivše Jugoslavije sastali su se povodom sukcesije imovine. Domaćin skupa bila je šefica dipolomatije Slovenije Tanja Fajon.
Ministri vanjskih poslova Slovenije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Sjeverne Makedonije dogovorili su na neformalnom sastanku ubrzanje implementacije Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji je potpisan u Beču 2001. godine. Dogovorili su se da će blisko sarađivati na rješavanju otvorenih pitanja te izrazili žaljenje što sastanku nije prisustvovao predstavnik Srbije.
Naime, ni 22 godine nakon potpisivanja sporazuma nema mnogo napretka u njegovom provođenju. Podsjetimo, sukcesori bivše Jugoslavije, potpisnice Sporazuma su Bosna i Hercegovina, Slovenija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i tadašnja Savezna Republika Jugoslavija. Njegovih sedam aneksa predviđa raspodjelu pokretne i nepokretne vojne imovine, diplomatske i konzularne imovine, finansijske aktive i pasive, arhiva te obaveza u pogledu penzija i ostvarivanja prava građana. Nekadašnji član Komisije za državnu imovinu Muharem Cero smatra da je za Bosnu i Hercegovinu najznačajniji aneks D, koji garantuje pristup saveznim arhivama:
“Bosna i Hercegovina nije pristupila izuzimanju, fotokopiranju, ovjeravanju, da prenese arhive. Meni je on interesantan sa stanovišta državne imovine. Prije svega, mislim da imamo nepouzdanu informaciju o obimu i strukturi imovine iz sukcesije. Mogli bismo da izvadimo vlasničke listove, posjedovne listove, jer je jedino u saveznim arhivama pouzdana evidencija imovine SSNO (Savezni sekretarijat narodne odbrane) SFRJ, JNA, ali i druge imovine iz sukcesije, a prije svega mislim na brane na Drini, Luka Brčko i drugo. Po mojim saznanjima, radi se o mnogo većoj imovini SSNO SFRJ nego što mi imamo evidenciju.”
Ono što je godinama najzanimljivije učesnicima pregovora jesu brojna odmarališta na moru, rezidencije, ambasade i stanovi u diplomatskim kvartovima širom svijeta, poslovni prostori i druge nepokretnosti brojnih domaćih preduzeća. Do danas, brojna pitanja vlasništva nad imovinom na prostoru bivše Jugoslavije ostala su neriješena. U dosadašnjem procesu definisana je kvota za svaku zemlju sukcesora, pa je tako Bosna i Hercegovina dobila 15 posto, Sjeverna Makedonija osam, Hrvatska gotovo četvrtinu, Srbija čak 40 posto, a Slovenija 14 posto nekretnina, uključujući zgradu ambasade u Americi. Preostalo je još nekoliko objekata, među kojima i najzanimljiviji - objekat u Moskvi. Pravni savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova Srbije Aleksandar Gajić:
“Kada je riječ o raspodjeli diplomatske imovine i nama je svima u interesu da se taj proces što brže okonča. Međutim, brojni su problemi kada je riječ upravo o raspodjeli diplomatske imovine, zbog toga što je ponekad potrebno uraditi i odgovarajuće procjene i pronaći odgovarajuću dokumentaciju, pristupiti odgovarajućim zemljišnim knjigama. Ono što je preostalo da se raspodijeli, to je 16 objekata u 11 država, od čega je najznačajniji objekat u Moskvi, oko koga će, pretpostavljam, biti najteži pregovori u pogledu njegove raspodjele.”
Do sada su obavljene četiri podjele. Rezolucijama u Zagrebu podijeljeno je 29 objekata, u Beogradu šest, a u Sarajevu je odlučeno kome će pripasti još pet nekretnina. Novi sastanak Mješovitog komiteta za raspodjelu diplomatske i konzularne imovine najavljen je za kraj godine u Zagrebu i procjena je svih pet sukcesora da bi taj posao konačno mogao biti okončan u sljedeće dvije godine.