Gjenero: Hrvatska ne podržava Dodika, to čini Milanović

Davor Gjenero, politolog i nezavisni politički konsultant iz Hrvatske, u emisiji Otvoreni studio na Federalnom radiju govoreći o odnosima BiH i RH nakon posjete premijera Andreja Plenkovića, istakao je da Hrvatska ne dovodi u pitanje opstojnost, ali da mora jasnije definirati politiku spram BiH te da predsjednik Milanović mora prestati opstruirati dobre odnose i prestati davati potporu Dodiku. Ipak, Gjenero je naglasio da svaka etnička zajednica u BiH mora imati pravo da bira svoju političku elitu, ali da je uz to vrlo važna implementacija presuda Međunarodnog suda za ljudska prava te da Hrvatska zagovora kompromisno rješenje.

Jedan od razloga zašto su Eichorst i Palmer napravili pauzu u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona može biti i procjena stanja u BiH, ali može i formiranje nove Vlade Njemačke- kazao je Gjenero

„Da su stavovi nove ministrice vanjskih poslova nešto drugačiji nego što su bili dosadašnji. Nesimpatije spram stava Republike Hrvatske i onoga što zastupa Dragan Čović u tom smislu su nešto veće nego što je to bio slučaj do sada. Tako da može biti razlog i to da su si uzeli malo vremena zbog toga da razmotre kako u narednom razdoblju uspostaviti dominantan njemački stav. Vidljivo je da se njihova politika bitno mijenja, recimo na oštrim stavovima o sankcijama prema Dodiku. Dakle, evropske okolnosti bi se u narednom periodu mogle mijenjati i to može biti razlog ovog time out-a.“

Hrvatska ima dva velika problema kada je riječ o odnosu prema BiH- kazao je Gjenero.

„Prvi problem leži u Vladi i odnosi se na to da Hrvatska nije definirala svoju državnu politku u odnosu na BiH, nije definirala ono što je premijer Plenković govorio u Sarajevu, dakle nije definirala temeljne hrvatske interese, a u smislu očuvanja jedinstvene BiH kao države koja pripada evroatlanskom prostoru. Plenković je govorio o nečemu što jeste okvirno njegov stav i stav parlamentarne većine, međutim nažalost imate situaciju da neko ko je sukreator vanjske politike RH ima bitno drugačije stavove, a to je kao što znate predsjednik Milanović. On ima utjecaj na javnost i aktere u BiH konkretno na Dragana Čovića, možda i veći nego što ga ima Vlada RH. Drugi problem Hrvatske u odnosu spram BiH je nepostojanje jasne strategije da je prioritetni interes ojačati BiH kao državu i nepostojanje političkog jedinstva i permanentna opstrukcija predsjednik RH koji zagovora platformu i liberalne demokratije i koji se suprotsravlja evrpeizmu i evroatlantizmu i zastupa interese Kremlja na ovim protorima.“

Sada imate situaciju da je u Predsjedništvo izabran čovjek koji funkcionira sjajno, jer je kako smatram u svim situacijama odreagirao na jako dobar način.

„Ja se užasavam pomisli kako bi možda reagirao Čović da je bio u situaciji u kojoj je bio Komšić. Ali Komšić nije izabran logikom koja se na izborima očekuje u pluralnoj zajednici. Hrvatska ne nudi izborna rješenja za BiH, o tome u Hrvatskoj niko ne raspravlja. Ako slušate ono što govori Plenković onda ćete čuti da on ne govori isto što i Čović. On podrazumijeva koncept promjene Izbornog zakona koji će osigurati implementaciju presuda Međunarodnoga suda. To je ta ideja o ukidanju nacionalnog prefiksa i Plenković prihvaća temeljnu percepciju koja dolazi sa bošnjačke strane i koja kaže da nije prihvatljivo da se formira neka posebna izborna jedinica koja bi možda bila crtanje trećeg entiteta. Očito je da Vlada RH zagovara postizanje kompromisa i nakon sastanka sa Plenkovićem imali smo ugodnu izjavu od Dragana Čovića, od kojeg se čovjek nikad dobrom ne nada, gdje je ona prvi puta nakon tog sastanka počeo govoriti o konstitucionalnom patriotizmu kod Hrvata u BiH. I to je strašno važna promjena u njegovoj retorici i meni se čini da postoji želja i mogućnbost za kompromisom iznmeđu Hrvata i Bošnjaka u FBiH.“

Nema ničega subjektivnog u zahtjevima HDZ-a BiH, niti Dragana Čovića, to je zapravo stvar političke kulture.

„U složenoj zajednici kakva je BiH, od tri politička entiteta, iako je BiH više od pukog zbroja ta tri identiteta se pretpostavlja da je elementarna stvar da svaka zajednica bira svoju elitu, ali da ju bira tako da su te tri elite spremne na međusobni dogovor, ako je to tako, onda nema blokada i ne smije biti straha od njih. Nažalost, slažem se sa činjenicom da je pozicija Željka Komšića legalna, ali ona nije legitimna, jer je pogažen temeljni princip kod njegovog izbora- a to je politička kultura. To se ne smije raditi. Svaka zajednica ima pravo birati svoju elitu,. Tačka. Suludo je da se to mora posebno regulirati već se mora raditi na političkoj kulturi i da tog takvog tipa političke smicalice ne treba dolaziti. Organski pozicija Željka Komšića, koliko god on meni bio simpatičniji od Čovića, nije legitimna i to je nešto o čemu unutar političke arene u Hrvatskoj postoji potpuni konsenzus.“

Hrvatska ne podržava Dodika, to čini jedan akter i to na jedan opasan način.

„Hrvatski interes nije razaranje BiH, Plenković je prije nekoliko dana kazao da Hrvatska ne podržava nikakve secesionističke ideje. U Hrvatskoj imate samo jednog aktera koji je javno spominjao mogućnost raspada BiH i da bi u tom slučaju Hrvatska morala pod svoje uzeti Hrvate u BiH, to je naravno niko drugo do predsjednik Republike čija pozicija utječe na artikuliranje vanjske politke.“

BiH mora da se ugleda na belgijski model u kojem Flamancima recimo niko ne bira njihove političke elite, ali isto tako postoje mehanizmi po kojem Flamanci ne mogu ništa blokirati do te mjere da država ne funkcionira. Slažem se također i da je stravično ono što je u BiH započelo nakon potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to je nastavak politike etničkog čišćenja i ratnih zločina i zločinačkih poduhvata. Ali isto tako je nužno unutar BiH zaštiti autonomiju konstitutivnih zajednica i osigurati njihovu ravnopravnost, ali ih isto tako političkom kulturom dovesti do toga da ne djeluju blokadama- kazao je.

„U svakom slučaju Hrvatska zagovora kompromis, da se implementiraju presude Međunarodnog suda za ljudska prava, ali i da se ne ide na formiranje treće izborne jedinice već da se nađe model koji će osigurati izbor po kojima će prava konstitutivnih naroda biti jednaka. To ne bi trebao biti veliki problem ako postoji volja s obje strane, a meni se čini da ključni bošnjački akteri imaju volju da se to riješi“- zaključio je Gjenero.

federalna.ba/Jasenka Tica Isović