Film 'HŠK Zrinjski - Priča o ponosu' premijerno u ponedjeljak u Mostaru, dolazi i Luka Modrić

Pojedini detalji filma, na kojemu je rađeno tri i pol godine, predstavljeni su na press konferenciji održanoj u petak u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.

Producent filma Neven Jerkić i glavni pokretač cijele priče otkrio je što ih je motiviralo za rad na ovome projektu.

"Prije tri i pol godine Nino Rotim i Josip Marinović su isposlovali da se postavi spomen ploča na groblju Šoinovac za sve poginule Zrinjevce iz Drugog svjetskog rata za koje se ne zna gdje su im grobovi. Među te ljude spada i moj djed Dragutin Turkalj, koji je bio predsjednik Zrinjskog od 1936. do 1942. godine. Pokazali su mi materijale koje su skupili, rad je to koji zahtjeva sva priznanja, i kada sam sve to sagledao predložio sam im da napravimo film o sportskoj obitelji i klubu Zrinjskom" – navodi Jerkić.

Na premijeri filma se očekuje dolazak više od 700 ljudi iz svih sfera društva, a interes premašuje i taj broj.

"U ponedjeljak će biti prisutan kompletan klub Zrinjski, imat ćemo čast da će taj događaj uveličati velikani poput Ivana Ćurkovića, Blaža Sliškovića i ostalih. Posjetit će nas i promociju filma će propratiti predsjednik HNS-a Marijan Kustić, kao i najbolji trener hrvatske reprezentacije Zlatko Dalić. Ovdje vam možemo potvrditi i kako se nakon 20 godina u Mostar vraća i Luka Modrić. To je velika stvar i priznanje i Zrinjskom, Mostaru i nama koji smo radili na ovom filmu" – izjavio je producent filma.

Dodao je kako je film rađen u neovisnoj produkciji i nekomercijalizaciji.

"U gradu vlada velika zainteresiranost, film će biti predstavljen u ponedjeljak, a onda ćemo u doglednom vremenu imati prezentaciju u Zagrebu. Vjerujemo da će biti prikazan opet u Mostaru, samo ne znamo točne termine" – otkrio je Jerkić.

Redatelj i scenarist Dragan Komadina osvrnuo se na to koliko je bio zahtjevan projekt.

"Rekao sam Nevenu da je to preteško i da nisam siguran da se to može, ali nakon što sam upoznao Ninu i Josipa, shvatio sam da je to ipak moguće jer su oni preko 25 godina skupljali podatke, fotografije i sve. Uz sve poštovanje svima, ovaj projekt najviše posvećujem njima dvojici. Bilo je zahtjevno, spomenuo bih tri izazova radeći na ovom projektu.

Prvi je društvena odgovornost jer znamo da je ovo prvi dokumentarac ovog tipa i tematike koji sintetizira povijest jednog kluba i grada.Drugi izazov je profesionalno-zanatski jer je trebalo prikazati 120 godina postojanja, a prije svega ovo je priča o ljudima koji su vjerovali u Zrinjski, ideju i pokret s kojim mi kao građani Mostara i BiH možemo ponositi. Treći izazov je bio praktične prirode, išli smo do arhiva HRT-a, Hrvatske kinoteke, BHRT-a i bez toga ne bi bilo moguće jer nije bilo dovoljno materijala, posebno videozapisa.

Ne postoji nijedan snimak utakmice Zrinjskog prije 1945., ali postoje fotografije i zahvaljujući tome mi smo dobili respektabilan foto-arhiv kojeg smo uspjeli iskoristiti i utkati u strukturu ovog filma na što sam beskrajno ponosan" – naglasio je Komadina.

U javnosti se Zrinjski želi prikazati kao klub koji je nastao u Međugorju 1992. godine, a Komadina je odgovorio na pitanje ima li film snagu i moć da ostatku bh. javnosti objasni da to nije istina, bez obzira na vremenski diskontinuitet u djelovanju Zrinjskog.

"Pravili smo ga ne striktno s tom namjerom, ali mislim da smo učinili sve da se na neki način, vrlo pametno može polemizirati s ljudima koji to osporavaju. Zrinjski naravno nije umjetan klub, metaforički, klub je stablo koje je posječeno i 1922. i 1945., ali iz kojeg je nikla mladica i stablo koje daje hlad 33 godine dok je korijen oduvijek tu. Ovo je priča o korijenima" – istaknuo je Komadina te dodao kako je nemoguće govoriti o Zrinjskom bez institucija poput „Hrvoja“ iz kojeg je sve poteklo te se film bavi i tim aspektom.

Jedni od najzaslužnijih što je ovaj film napravljen su scenaristi Josip Marinović i Nino Rotim, koji su skupljali materijale 25 godina od kuće do kuće, od arhiva do arhiva.

"Priča je krenula prije 25 godina na poticaj tetke, a prvih sedam godina sam bio orijentiran na period od 1992. Do smrti Miroslava Brozovića nisam bio orijentiran na period od ranije, a jedan njegov intervju me potakao na istraživanje povijesti Zrinjskog do 1945. godine"- izjavio je Marinović.

Otkrio je gdje ih je sve njihovo istraživanje vodilo.

"Put nas je vodio na sve strane, a najdalje do arhiva u francuskom gradu Metzu, bili smo i u Beču radi vremena iz Austrougarske, a najviše smo istraživanje provodili u arhivima u Zagrebu i Beogradu, ponešto i u Sarajevu" – kazao je Marinović.

Nino Rotim poručio je kako ovaj film predstavlja poklon gradu Mostaru, klubu, navijačima i igračima.

"U filmu ćemo govoriti o profesionalnim karijerama, ali i nekim detaljima iz privatnog života ljudi koji su branili boje Zrinjskog u tom razdoblju. Sam proces prikupljanja materijala nije pretjerano zanimljiv, nazvao bih ga rudarenjem, listaju se stare tiskovine, knjige i arhive. Može se potrošiti pet, šest ili deset dana da se ništa ne pronađe, a desetog dana pronađete nešto što vas dalje motivira" – objašnjava Rotim.

Ispričao je i anegdotu vezanu za bivšeg igrača splitskog Hajduka i jednog od najboljih strijelca Lea Lemešića koji je jedno vrijeme nastupao za Zrinjski, za što čak ni kroničari Hajduka nisu znali.

"On je za vremena Kraljevine Jugoslavije služio vojni rok u Mostaru i radi svoje tjelesne kondicije morao je negdje igrati, a prirodno je bilo da to bude mostarski Zrinjski. Taj podatak je bio jedan raritet koji nas je iznenadio" – navodi jedan od istraživača povijesti Zrinjskog i scenarista na ovom filmu.

Kako kaže, povijest Zrinjskog je dosta bogata i ponosna i svima uključenim u projekt je drago što će neke od informacije u ponedjeljak ugledati svjetlo dana.

"Došli smo do nekih fotografija i dokumenata koji do sada nisu bili objavljeni ni poznati široj javnosti, Marin Topić je u monografiji iz 1993. godine objavio, u jedinoj dosad monografiji Zrinjskog, skoro sve fotografije koje su bile dostupne. U našem filmu se ne radi samo o fotografijama Zrinjskog nego i o društvima poput Hrvatskog sokola koji je također imao važnu ulogu u razvoju sporta na području grada Mostara.

U Mostaru je bilo dosta društava hrvatskog predznaka te je grad cvao po tom pitanju iako je npr. imao manji broj stanovnika od Sarajeva. Bilo je tu dosta velikih ljudi i pokretača i žao mi je što je dosta njih zaboravljeno, a kroz ovaj film malim djelom ćemo te ljude i njihove sudbine oživjeti" – zaključio je Rotim.

Premijera filma „HŠK Zrinjski – Priča o ponosu“ bit će u ponedjeljak, 15. srpnja, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.

federalna.ba/Fena