Svečano otkrivena ploča: Baščaršija je blago evropske filmske kulture, na njoj je snimano 75 filmova
Na platou ispred sarajevske Vijećnice u nedjelju je svečano otkrivena ploča u znak priznanja Baščaršije kao dijelom evropskog filmskog blaga, a ovim činom starogradska jezgra glavnog grada Bosne i Herecegovine se ucrtava na mapu najvažnijih filmskih lokacija u Evropi.
Svečanosti otkrivanja ploče prisustvovali su direktor direktor Evropske filmske akademije Matthijs Wouter Knol, potpredsjednica Upravnog odbora Udruženja filmskih radnika BiH Elma Tataragić, premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, ministar kulture u sporta KS Kenan Magoda te brojnih filmski radnici. Otkrivanjem ploče Baščaršija je ucrtana na mapu najvažnijih filmskih lokacija u Evropi, a to je učinjeno na inicijativu Udruženja filmskih radnika.
Direktor Evropske filmske akademije Knol, govoreći o tome zašto je Baščaršija odabrana, kazao je kako je to prvo mjesto koje je bosanskohercegovačku kinematografiju uključilo u rad Evropske filmske akademije kada su u pitanju blaga.
“To je važno jer je bosanskohercegovačka kinematografija dio evropske kulture, evropske kinematografije već dugo. Mnogi filmski autori koji predstavljaju bosanskohercegovačku kinematografiju također potiču iz Sarajeva i mislim da je sljedeći korak slaviti ne samo filmske autore i filmove, već i mjesto u Sarajevu koje je povezano s toliko mnogo filmova“, poručio je Knol.
Tataragić je istakla kako ovim činom postajemo dio jedne šire kulturne ali i turističke, naravno i ekonomske slike.
“Koliko je to značajno, mnogo je filmskih lokacija, mnogo je država u Evropi, ali recimo iz ove naše regije samo dubrovački Stradun ima taj amblem, zahvaljujući snimanju 'Game of Thrones' i nekim drugim filmovima. Prema našim saznanjima, na Baščaršiji je dosad snimljeno preko 75 filmova, kako onih bosanskohercegovačke kinematografije, tako i stranih filmova. Nadamo se da će toga biti sve više i više. Jako smo ponosni, jako nam je drago da se i Bosna i Hercegovina sa Baščaršijom upisuje na mapu ovih važnih mjesta za Evropu“, kazala je Tataragić.
Kantonalni premijer Uk također smatra da je ovo velika stvar za Bosnu i Hercegovinu, posebno za Sarajevo, da se i na ovaj formalni način nađe na mapi filmskih gradova.
“Naši filmski radnici i prije rata i poslije rata su doprinosili, a ovo je validacija našeg zajedničkog uspjeha da se nađemo na mapi, otvorit će nam vrata za nove filmske poduhvate. Ovo je još jedan lijepi trenutak gdje slavimo 30 godina, jednu ozbiljnu obljetnicu film festivala, a ovo je jedan možda šlag na tortu“, rekao je Uk.
Evropska filmska akademija (EFA) početkom 2015. godine predstavila je svoju novu inicijativu pod nazivom “Blaga evropske filmske kulture“. Inicijativa predstavlja popis mjesta koja su simbolična i važna za evropsku kinematografiju, mjesta historijske važnosti koja treba štititi.
Prve četiri lokacije na ovom popisu uključuju Bergman Centar na otoku Faro u Švedskoj, u sjećanje na redatelja Ingmara Bergmana, Eisenstein Centar u Moskvi, u sjećanje na redatelja Sergeja Eisensteina, Institut Lumiere u Lyonu, u sjećanje na braću Lumiere, očeve filma, te Svijet Tonina Guerre u Pennabilliju, u sjećanju na scenaristu Guerra.
Lista blaga evropske filmske kulture ažurira se povremeno, a na istoj su se kroz godine našle neke od poznatih lokacija poput Bijelog tornja u Solunu, Fontane di Trevi u Rimu, te knjižare Notting Hill u Londonu.
federalna.ba/AA