Federacija BiH bilježi stagnaciju na tržištu rada

Na evidencijama kantonalnih službi za zapošljavanje u Federaciji Bosne i Hercegovine su 246.244 osobe. Stručnjaci upozoravaju da bi taj broj mogao nastaviti rasti, dok ekonomsku neizvjesnost dodatno produbljuju inflacija i povećanje cijena nafte.

Najugroženije na tržištu rada i dalje su žene, koje čine više od 60% ukupnog broja nezaposlenih. Gotovo 69% osoba ima formalnu stručnu spremu, podaci su Federalnog zavoda za zapošljavanje. S druge strane, podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je godišnja stopa inflacije u Federaciji iznosila 3,9%, dok su potrošačke cijene na mjesečnom nivou zabilježile pad od 1%. Iako su vidljivi određeni pozitivni pomaci, oni još nisu dovoljni da bi građani osjetili značajnije poboljšanje životnog standarda, posebno u okolnostima ekonomske i političke neizvjesnosti, smatra urednik portala Odgovor.ba Kenan Efendić:

"Vlada Federacije je uz nekoliko mjera, a u okruženju i globalnoj i domaćoj neizvjesnosti, negativno doprinijela tome da mi nemamo rast. Mi, prije svega, nismo imali rast zaposlenosti. Mi jesmo imali jedan izražen pad zaposlenosti. On se donekle stabilizira, ali kako god okrenemo, mi ne da ne možemo da se vratimo na neki psihički prag od 550.000 zaposlenih... Mi bismo u ovom trenutku trebali imati najmanje nekih 580.000 zaposlenih da se nastavio trend koji je išao do pandemije, bio je kratko prekinut pa nastavljan. To je, dakle, bilo nekih oko 6.000 radnih mjesta svake godine više, i to je, zapravo, ključna boljka naše ekonomije, jer mi nemamo dovoljno radnika da doprinosimo i svim drugim, proizvedemo toliko novca i sredstava."

Građani u Bosni i Hercegovini prosječno izdvajaju 1.612 KM mjesečno za osnovne namirnice, dok minimalna plata od oko hiljadu maraka pokriva poražavajućih 31% te cifre. Najviše su na udaru penzioneri, naročito oni s minimalnom penzijom:

"Sve je poskupjelo. I so i šećer i brašno. Sve je poskupjelo. Penziju imam 660 maraka. Eto od čega živim."

"Jedi ono što moraš jesti i to je to. Mesa nisam ni tri mjeseca, ja mislim, okusio."

"Pošto sam penzioner s minimalnom penzijom, sad možeš misliti kako tek osjetim. Ali, hvala Bogu, opet je dobro. A što sam kupovala kilu, sad kupim pola kile."

Dodatni problem predstavlja i rast cijena nafte. Dizel je prešao tri marke i 20 feninga. Sve to će se, upozorava struka, odraziti na ionako krhku bosanskohercegovačku ekonomiju i dodatnim poskupljenjima. Pun rezervoar postao je luksuz. Cijene na bosanskohercegovačkim pumpama razlikuju se od mjesta do mjesta:

"Iz dana u dan druga cijena je."

"Sipam za koliko mogu, za 20, 30 do 50 maraka. Nekad i možda i 100, kako u džepu ima."

"Cijene idu gore. Ovo ne znam čemu vodi."

Inflacija je odavno uzela maha, dok cijene goriva i osnovnih životnih namjernica skaču. Ekonomska dubioza se produbljuje nedovoljnim političkim akcijama i manjkom volje za reforme tržišta ili, kako Efendić, kaže:

"Federaciji i BiH treba da više ljudi radi i zarađuje, a da manje ljudi ovisi od javnog novca. Javni novac se mora usmjeravati u sektore, poduhvate i investicije koje će omogućiti da više ljudi radi i da više sami novca proizvedemo, a ne da ga posuđujemo."

Socijalno-ekonomska slika Bosne i Hercegovine nikada nije bila na zavidnom nivou – zbog toga je, među ostalim, naša zemlja na sivoj listi Manivala (Moneyval). Nelikvidno trgovanje na berzama često se vodi monopolno, sa šakom kompanija koje ponekad isplivaju na zelene indekse. Zaduženje Bosne i Hercegovine iznosi 13,74 milijarde maraka – novac koji je, kako tvrdi struka, korišten za krpljenje budžeta, umjesto bilo kakvog razvoja.

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.