Escobarovi nilski konji se namnožili – sada ih ima 80 i predstavljaju veliku prijetnju

Nilski konji koje je prije nekoliko decenija u Kolumbiju uvezao narko bos Pablo Escobar predstavljaju prijetnju po ekosistem, kažu naučnici i dodaju da će se situacija pogoršati još više ako nastave da se množe.

Kolumbijska policija ubila je Pabla Escobara 1993. godine, a među posjedima koji su zaplijenjeni poslije njegove smrti bio je i ranč površine 2.800 hektara na kojem se nalazio njegov privatni zoološki vrt.

Iako je većina Escobarovih životinja poslata u druge zoološke vrtove i utočišta, četiri odrasla nilska konja su ostavljena, uprkos tome što nisu domaća vrsta.

Ta četiri primjerka su se množila međusobno i sada oko 80 nilskih konja uživa u močvarama basena rijeke Magdalene, a postali su i neka vrsta nacionalne maskote.

Nilski konji, koji su, kako se navodi u studiji, najveća invazivna životinja na svijetu, nanose ogromnu štetu lokalnom ekosistemu.

Prošle godine istraživanja su pokazala da njihov izmet mijenja hemijsku strukturu i nivo kiseonika vodenih tokova, tako što hrani štetnu cijanobakteriju i dovodi do širenja modrozelenih algi, zbog kojih se ljudi i druge životinje razboljevaju.

Osim toga, nilski konji predstavljaju i direktnu prijetnju po Kolumbijce i kao veoma teritorijalne životinje sve češće dolaze u okršaj sa ljudima. Prošle godine teško su povrijedili jednog muškarca. Nilski konji se svrstavaju među najopasnije životinje na svijetu, a godišnje ubiju više ljudi nego bilo koja vrsta sisara.

Životinje su nastavile da se reprodukuju veoma brzo jer nemaju prirodnih predatora. Od svog prvobitnog doma na Eskobarovom ranču, proširile su svoju teritoriju za više od 160 kilometara.

Sada žive širom basena rijeke Magdaleke, koja je ključni izvor pijaće vode, a ima i ogromnu poljoprivrednu važnost zbog navodnjavanja i pojenja stoke. Zbog svih ovih razloga, kolumbijski zvaničnici pokrenuli su još 2009. godine plan da se nilski konji pobiju, ali su ga brzo napustili zbog negodovanja javnosti.

Nova studija, objavljena u časopisu Biological Conservation, smatra da je odustajanje od plana bila greška. Osim toga, procjenjuju da će njihova populacija do 2040. godine porasti na skoro 1.500 jedinki.

Do tada će njihovo prisustvo izazvati nepopravljivu štetu na ekosistem, a biće i velika prijetnja po bezbjednost ljudi. Kao neko srednje rješenje, naučnici su predložili barem smanjivanje populacije.

federalna.ba/earther.com