BiH traži prečicu do novca, EU insistira na cjelovitim reformama
Četvrti decembar novi je rok za Bosnu i Hercegovinu da finalizira Reformsku agendu za Plan rasta i ipak dođe do sredstava iz ovog paketa. Gert Jan Koopman, generalni direktor Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju, pružio je još jednu priliku, ali i jasno podsjetio da agenda mora biti potpuna. To znači, bez mjere Ustavnog suda i mjere ukidanja entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć neće biti ni novca. No, kako saglasnosti ni rješenja nema, vlast do Plana rasta planira prečicom.
Novi rok za stare reforme. Ulaznica do novca i dalje samo jedna - finalizirana Reformska agenda.
“Evropska komisija želi da Bosna i Hercegovina nastavi proces integracija i trudi se da ne budemo izostavljeni u odnosu na regiju. Ovakav stav Komisije je prilika za euroskeptike u našoj politici da shvate da s više truda i manje dnevnih politikanstava možemo napraviti velike pomake. Našoj stranci je to odavno jasno”, rekao je Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH (Naša stranka).
Poletni i ohrabreni podrškom sve do vraćanja na stol dvije nedostajuće i najteže mjere: popunjavanje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i provedba njegovih odluka na području cijele države, te ukidanje entitetskog veta pri odlučivanju u Vijeću za državnu pomoć. No, gdje ima Ustavnog suda i gdje nema veta - nema ni RS-a. Pa je otpor ovim mjerama nesalomljiva konstanta. Zato je potencijalno rješenje na liniji manjeg otpora, a Ustavni sud, ipak, van agende.
“Očigledno da ga ne možemo riješiti dugi niz godina. Zašto bi samo nama, kad već to druge zemlje regiona nemaju, to bio ultimativni uslov koji nas izbacuje iz Plana rasta? Mislim da je to ono gdje očekujemo razumijevanje od EU, da ovo pitanje nastavimo tretirati u okviru 14 prioriteta, gdje svakako i jeste mjesto, a da u ekonomskim reformama imamo više te ekonomske zadatke. I nadam se da bi to mogao biti ovaj pozitivan scenarij”, izjavio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (NiP).
“Postoje neke mogućnosti da nađemo zajedničko rješenje za to. Zahtijevat ću da imamo sve aktere uključene, da svi akteri budu saglasni”, istakla je Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine (SNSD).
Kompromis je tražen i u drugoj mjeri. Umjesto pristanka na ukidanje entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć, predstavnici RS-a Koopmanu su predložili njima odgovarajuće rješenje.
“Da riješimo to pitanje s Komisijom od tri u kojoj je prostom većinom donošenje glasova i da na takav način odblokiramo jedan veliki problem”, objašnjava Konaković.
Predloženo zasada nije prihvaćeno. Brisel je i dalje principijelan. Traži samo cjelovitu agendu, tvrde iz SDA, čiji su premijeri četiri kantona uskratili saglasnost iz istog razloga.
“Reforma mora biti u potpunosti ispoštovana. Odgovornost leži na koaliciji na državnom nivou, posebno na strankama Trojke, koje su u potpunosti prepustili vođenje procesa Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću”, navodi Nezir Pivić, premijer ZDK-a (SDA).
Dodik, Čović, Trojka sutra će mjere, prijedloge i rješenja ponovo na isti stol. Vremena je malo, a šanse za svima odgovarajuće rješenje još manje. No, jedno je sigurno, prečica je nesiguran put do Plana rasta. Ako se jedna mjera izostavi, druga ublaži, samo će Dodik profitirati. Jer, ukoliko Evropska komisija popusti na principu što ne može i ne mora, Dodiku će biti sve na broju: novac, veto i urušavanje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
federalna.ba