Plan rasta ponovo na čekanju, otkazan sastanak Radne grupe za Reformsku agendu

Generalni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Kopman (Koopman) prije deset dana na sastanku u Sarajevu postavio je 4. decembar kao rok za usvajanje Reformske agende, dokumenta koji Bosna i Hercegovina mora usaglasiti da bi dobila pristup milijardi eura evropskog novca iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan.

Nakon što su propala prva tri pokušaja slanja usaglašene Reformske agende u Brisel, u aprilu, julu i septembru ove godine, Bosna i Hercegovina već značajno zaostaje u odnosu na ostale države koje su uključene u ovaj plan. To su, podsjetimo, Srbija, Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Crna Gora. Glavni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Kopman, nakon trećeg pokušaja slanja reformske agende, jasno je precizirao šta Evropska komisija očekuje od Bosne i Hercegovine. 

„Tri ključna problema moraju biti riješena i uključena u dokument koji bi vlasti iz Bosne i Hercegovine poslale u Brisel. Riječ je o usklađivanju viznog programa sa Evropskom unijom, rješavanju pitanja vezanih uz Ustavni sud BiH te o otklanjanju entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć.“

Naknadno je dodana tačka o usaglašavanju vizne politike BiH sa Unijom.

A kako je sve počelo. Prvi od mnogobrojnih rokova za našu zemlju isticao je 31. aprila, a onda je dan prije isticanja roka, 30. aprila, Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, objavila da je u Brisel poslana "lista reformi sa kvalitativnim/kvantitativnim koracima za implementaciju Plana rasta“:

"Lista je skoro u cijelosti usaglašena s prijedlozima Evropske komisije, odnosno više od 97 posto."

Delegacije Evropske unije kao krivce za neusvajanje dokumenta označila je zvaničnike iz RS-a koji dvije mjere iz Reformske agende nisu željeli prihvatiti.

Pod pritiskom javnosti, koja je tražila veći angažman na dokumentu koji je trebao otključati prvu tranšu od 70 miliona eura za projekte u BiH, u julu ove godine krenuli su novi pregovori. Međutim, na insistiranje HDZ-a, u ove pregovore su sada uključeni i kantoni. Tada su premijeri četiri kantona u Federaciji BiH odbili dati saglasnost za dokument koji u sebi nije imao tačke o Ustavnom sudu BiH i uklanjanju entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć. Ove tačke su izbačene na zahtjev članova državne vlasti iz entiteta Republika Srpska. Važno je reći da je ovaj dokument imao 111 usaglašenih mjera od ukupno 113. Ovaj pokušaj je također propao, a krenula su međusobna optuživanja političara u BiH. Optuženi su premijeri četiri kantona da su blokirali cijelu zemlju, dok su ti isti premijeri kritikovali vlast zbog Plana reformi koji nije potpun. Premijeri Srednjobosanskog i Zeničko-dobojskog kantona, Tahir Lendo i Nezir Pivić:

Lendo: “Mogli su to davno u Vijeću ministara dostaviti, riješiti bez ikakvih problema.”

Pivić: “Očigledno je da im je bila potrebna neka zavjesa iza koje bi se skrili pa su iskoristili nas - ova četiri kantona, odnosno željeli su uključiti sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini da budu saglasni s tim da se Dodiku ponovo da vjetar u leđa.“

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.

„Jeste, oni su ovo s njima riješili ranije. Sve su to riješili i dugi niz drugih stvari su riješili, pa su malo ljuti na nas što mi nismo riješili. To je vrlo licemjerno. Ovo je najdestruktivnija opozicija koju nisam sanjao.”

Zatim, u septembru ove godine, Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, u Brisel je poslala dokument o trenutnoj usaglašenosti kada je u pitanju Plan rasta, odnosno Nacrt reformske agende bez dvije neusaglašene mjere. Krišto je, kako je kasnije otkriveno, to uradila bez traženja saglanosti nižih nivoa vlasti. Ali i koalicionih partnera. Međutim, i ovaj pokušaj je propao. Evropska komisija je objavila da neće prihvatiti parcijalni dokument. Na ovo je reagovao i Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska: 

„Ona se počela ponašati kao nenavođena raketa. Ona nije ta koja može to da uradi. Ovim pokušava da sruši mehanizam koordinacije.“

Dolazak Gerta Jana Kopmana tokom septembra u Bosnu i Hercegovinu može se shvatiti kao četvrta runda pregovora. Tom prilikom Kopman je pred političke aktere stavio rok - 4. decembar za usvajanje Reformske agende. Kopman je ponovio stav Evropske komisije da bilo koji dokument bez svih 113 usaglašenih mjera neće biti prihvaćen u Briselu.

Nakon toga, uslijedili su sastanci državne koalicije, a na zadnjem sastanku ključne teme bile su neusaglašene tačke iz Programa reformi. Radovan Višković, premijer RS-a i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Višković: „Navodi se Mapa puta vezano za rješavanje statusa stranaca u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Mi ne prihvatamo da stoji takva formulacija. Mi želimo da jasno i glasno piše da treba donijeti novi zakon o Ustavnom sudu u kojem će biti riješeno pitanje stranaca koji sjede u Ustavnom sudu BiH.„

Čović: „Ostalo je još puno stvari koje mi moramo uraditi kada je u pitanju evropski put i da bi sustigli naše obaveze. Pogotovo se to odnosi na Plan rasta i tačke iz Reformske agende gdje trebamo puno stvari usaglasiti.“

Treba istaći da je Evropska unija spremna odobriti Reformsku agendu Bosne i Hercegovine čim bude završena i priložiti je paketu koji je odobrila za sve ostale zemlje regiona, više puta je istaknuto. Plan rasta za Zapadni Balkan je najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi eura, koji ima za cilj da u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.