Plan rasta će pomoći privredi - uslov je da se usaglasimo i pokrenemo
Priključivanje zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji njihov je, ali i interes evropske zajednice. Spremnost zvaničnog Brisela je neupitna, kao i zahtjevi pred nama na tom reformskom putu. Dok se vlast u BiH, umjesto integracijama, bavi svojim pozicijama, građani trpe štetu koja se očituje na njihovom standardu.
Plan rasta podrška je Evropske komisije državama Zapadnog Balkana na putu integracija u EU. Iako su iz bh. ugla najteži dio puta političke reforme zbog kojih stagniramo, ovim paketom su obuhvaćene i ekonomske za pokretanje privrednog rasta. Jedan od prioriteta Radne grupe za izradu Plana reformi je i razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja.
„ZDK, kao i niz drugih kantona sa bošnjačkom većinom, izostavljeni su iz tih projekata. Imate većinu projekata koji se trebaju realizirati u RS-u i veći dio projekata koji se treba realizirati na području kantona sa hrvatskom većinom. Takva je poliitčka situacija na nivou Vijeća ministara BiH, nema ni ambijenta za razgovor o određenim ekonomskim reformama ili drugim od značaja za razvoj BiH“, izjavio je premijer ZDK-a Nezir Pivić (SDA).
Prognoze predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto (HDZ BiH) u optimističnijem su tonu iako su zahtjevi Evropske komisije nepromijenjeni: „Nismo propustili, to su obaveze koje traju dugo i Plan rasta je nešto što će se implementirati do 2027. Što se tiče nacrta, tj. mjera koje su pobrojane - mi smo od EK nedavno obavijestili naš radni tim, tu smo dobili novu preformulaciju mjera o kojima se nismo složili jer te mjere ostaju obaveza da se kroz reformske zakone urede“
„Mi smo dobili određene prijedloge preformulacije tih određenih programa reformi koje su sad otišle u pravcu da se pokušava pobjeći u pravcu suštinskih reformi oko kojih nije postojala saglasnost. Međutim, mi se, kada govorimo o kantonima, nismo izjašnjavali o prijedlogu reformi jer je to poslano samo na znanje radi upoznavanja, bez organiziranja određenog sastanka. On je bio najavljen za polovinu marta da će se održati, ali nije se desio“, istakao je Pivić.
Iz privrednog sektora apeluju da vremena za čekanje nema jer trenutni privredni ambijent usporava njihovo poslovanje i ugrožava opstanak na tržištu.
„Kad će oni sjesti da govore o toj temi, a ne da naprave set zakona koji bi to trebao da regulira, to je vrlo upitno. Nažalost, politička situacija je ovakva kakva jeste, mi ne vidimo da će to ići snažno naprijed kako bi trebalo, kako to druge zemlje rade“, upozorava Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
„Privatni sektor ne može stati, ekonomska stabilnost je prebitna u cjelokupnoj regiji da bismo zadržali svoj izvoz i da bismo bili otvoreno tržište. U konkretnom slučaju, Plan rasta je zastao zbog dva neispunjena uvjeta, a onih 68 uvjeta koji se odnose na privatni, odnosno biznis oportunites - kompletno su ispunjeni“, tvrdi Vjekoslav Vuković, potpredsjednik VTK-a BiH.
Privredi bi reformski zamah omogućio ravnopravniji tretman na izvoznom tržištu i ulaganje u modernizaciju proizvodnje, a tome se nada i bh. prehrambena kompanija iz Visokog, decenijama prisutna i na stranom tržištu.
„Ono što je danas nova, za 4-5 godina je zastarjela tehnologija i ta tehnologija definitivno bitno utječe na konkurentnost samog proizvoda, a ne samo cjenovno, radi efikasnosti i efektivnosti u pitanju, nego i ono što krajnjem potrošaču nudi kao gotov proizvod“, napominje Nina Bijedić-Mujanović, direktorica kompanije Vispak.
„Dnevni kapacitet je 18 tona kafe koja ide na mlinove, mi upakujemo 25 hiljada jedinica u prosjeku i ide sutradan na tržište. Novim ulaganjem bismo za 50 posto podigli kapacitete - sa 18 tona na 27-30 tona dnevno“, ističe Elvis Baberović, rukovodilac proizvodnje i održavanja u Vispaku.
U narednom periodu, ulaganjem u pogone za proizvodnju supa i začine, njihova zastupljenost na tržištu van BiH bi se značajno povećala.
„To je tehnologija koja je prva u našim planovima za unapređenje i razvijanje kapaciteta jer smo u proteklom periodu kapacitete unapređivali zato što nam nisu zadovoljavali količinske potrebe“, dodala je Vispakova direktorica Bijedić-Mujanović.
Ekonomija ima utjecaja na politiku, ali daleko veći utjecaj politika ima na ekonomiju i zbog toga trebaju i političari posmatrati realnije život svih tokova u BiH i ljudi koji su faktički nosioci ekonomije. Prema tome, egoizam političara mora zamijeniti radnički pristup“, poručuje Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.
Plan rasta ima potencijal udvostručiti privredu Zapadnog Balkana u narednoj deceniji iako bismo prosjek bruto domaćeg proizvoda u EU dostigli tek do 2076. U bh. slučaju uslov prije svih je da se usaglasimo i pokrenemo.
federalna.ba