Prva tranša izgubljena: Može li BiH ubrzanim reformama nadoknaditi 108,5 miliona eura?

Zbog neodgovornosti i prvenstveno političkih opstrukcija bh. vlasti najviše trpe građani. Iz Plana rasta izgubili smo 108,5 miliona eura iz prve tranše za Bosnu i Hercegovinu.  U Vijeću ministara nakon godinu i po opstrukcija usvojena Reformska agenda. Da li će Evropska komisija odobriti ili odbiti dokument dok ostale države u regionu već koriste sredstva?

Prva tranša iz Plana rasta izgubljena je zbog političkih opstrukcija i nepostizanja dogovora bh. vlasti o reformskom putu u predviđenom roku. Da li izgubljeno može biti bar dijelom dostignuto ako reformski pravac krene ubrzano?

„Još je prerano govoriti o ovom smanjenju, nažalost, ali je bh. vlastima bilo jasno da će taj novac morati biti stavljen po strani, ako ne ispune obaveze. Dakle, hajde da radimo na reformama koje treba provesti, a 2027. godine ćemo vidjeti gdje smo“, poručio je Luigi Soreca, šef Delegacije EU u BiH.

„Čekamo izvješće EK o napretku svih zemalja Zapadnog Balkana prema EU tako i BiH, kada je u pitanju Reformska agenda da li će se tražiti nadopune i ne znamo kakva će odluka biti Evropske komisije“, kaže Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta.

Reformska agenda nakon godinu i po čekanja dostavljena je Evropskoj komisiji. U njoj je više od stotinu reformi za dvogodišnji period. Da li je realnije nadati se dodatnim sredstvima ili daljim blokadama?

„Mi moramo da razumijemo da je u Planu rasta definisana određena dinamika i postoji mogućnost da se kroz raspodjelu ta sredstva dostignu, ono što bih ja volio da taj proces privedemo do kraja“, rekao je Srđan Amidžić, mininistar finasija i trezora BiH (SNSD).

„Okvirno oko milijardu za BiH koja može biti veća i manja, a s obzirom na sve dalje najave opstrukcija SNSD-a, očekujem da će ona biti manja ili potpuno blokirana, i dalje oni kažu da su glasali za Plan rasta eto reda radi, a da neće raditi na implementaciji“, naglašava Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH (NiP).

Do sredstava jedini u regionu još nismo došli. Za koliko smo uskraćeni, drugi bi ako budu nastavili na reformskom putu kao što su započeli, mogli biti nagrađeni.

„Sredstva nisu trajno oduzeta, ali se postavlja pitanje da li su ona realocirana odnosno namijenjena drugim korisnicima. Za političke strukture one ništa ne znače, ali s obzirom da se ulazi u izbornu godinu onda će oni gledati da osiguraju što više sredstava, a kad imate sredstva, moguće su manipulacije a oni su majstori u tome“, navodi Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES).

„Ta sredstva u stvari nisu propala za čitav Plan rasta, ona su ostala na raspolaganju svim državama da nominiraju svoje projekte, čisto sumnjam, nismo ni do sada bili pretjerano zainteresovani da slijedimo smjernice EU“, smatra ekonomski analitičar Damir Bećirović.

Iako se Plan rasta posmatra kao finasijska konstrukcija, integrisanje u jedinstveno tržište i infrastrukturni projekti bez kojih nema ni potrebnih ulaganja višestruko su značajniji za ekonomski oporavak i sustizanje regiona na integracijskom putu na kojem sve više zaostajemo.

federalna.ba