Zbog duga RS-a BHANSA bi mogla ostati bez novca nužnog za odvijanje zračnog prometa u BiH

EUROCONTROL – Evropska organizacija za sigurnost zračne plovidbe obaviještena je da joj je izvršnim nalogom o zaplijeni od sudskih izvršitelja iz Brisela 21. marta 2025. godine naloženo da zamrzne i ne izvršava bilo kakva dalja plaćanja prema Bosni i Hercegovini i Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BHANSA-i. Ovo je rezultat neispunjavanja obaveze koju je na sebe preuzela Vlada Republike Srpske zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu. Zbog ovoga je prije 15 dana Opštinski sud u Mostaru prihvatio prijedlog slovenskog “Viaducta” za pljenidbu objekta Centralne banke u ovom gradu s ciljem naplate 108,7 miliona maraka od BiH.

Bosna i Hercegovina suočava se s jednom od najozbiljnijih kriza, a nakon što su belgijski sudski izvršitelji na temelju presude u korist slovenske kompanije “Viaduct” zamrznuli sredstva Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA). Ova mjera direktna je posljedica dugogodišnjeg spora koji potiče još iz 2004. godine, kada je Vlada Republike Srpske potpisala koncesioni ugovor sa “HES Vrbas” – pod kontrolom “Viaducta” za izgradnju hidroelektrana na Vrbasu. Situacija je eskalirala nakon što je Vlada RS-a jednostrano raskinula ugovor dodjelom koncesije za HE “Bočac 2”, što je onemogućilo izvorni projekt. Uprkos obavezama preuzetim 2017. godine, RS nikada nije izvršila nadoknadu štete, što je dovelo do međunarodne arbitraže i konačne presude 2022. godine, koja je BiH osudila na plaćanje 110 miliona maraka. Pravni zastupnik “Viaducta” Predrag Baroš.

“Bosna i Hercegovina je tu arbitražu izgubila. Što se arbitraže tiče, bio je postupak i zahtjev za poništenje arbitražne odluke, koji je također okončan u korist tužitelja, tako da više ne postoji mogućnost da se ta arbitražna odluka na bilo koji način osporava.”

Sada, tri godine nakon konačne presude, slovenska strana pokrenula je sve dostupne mehanizme naplate, uključujući i najnoviju mjeru zamrzavanja sredstava (be ha anse) BHANSA-e preko EUROCONTROL-a. Iz BHANSA-e upozorili su da bez hitnog rješenja zemlja može očekivati potpuni kolaps zračnog saobraćaja – od zaustavljanja svih letova do zatvaranja aerodroma i gubitka hiljada radnih mjesta.

“Bez hitnog institucionalnog reagiranja i rješavanja navedenog pravnog spora, BHANSA neće biti u mogućnosti da nastavi s obavljanjem svoje djelatnosti – pružanje sigurnih i neprekidnih usluga u zračnoj plovidbi u zračnom prostoru BiH”, navedeno je u apelu iz BHANSA-e prema Vijeću ministara BiH i Predsjedništvu BiH te nadležnim ministarstvima. Prema posljednjim informacijama, na sjednici Vijeća ministara BiH, koja bi trebala biti održana sutra, raspravljat će se o rješavanju krizne situacije s finansiranjem ove agencije. A šta su do sada uradili Vijeće ministara BiH i nadležna ministarstva? Prema riječima pravnog zastupnika “Viaducta” Predraga Baroša, iako su pokušavali pregovarati s Vijećem ministara, čini se da arbitraža u prvo vrijeme nije shvaćena ozbiljno. Isto tako, sudeći po ranijim kontaktima u Vijeću ministara, znali su za ovaj problem, ali su ga ignorisali.

“Mi smo od osmog maja prošle godine podnijeli preko 20 obrazloženih podnesaka Vijeću ministara i nadležnim organima BiH. Mi smo išli toliko daleko da pokušamo objasniti o čemu se radi, napisali smo ma stotine rečenica. I onda smo rekli: 'Evo, izvolite, pronađite samo jednu rečenicu koja nije osnovana.' Međutim, apsolutno za ovaj problem nije bilo sluha dok na red nisu došle blokade.”

Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste da BHANSA nema nikakve veze s originalnim sporom jer kao agencija nije ni postojala 2004. godine, ali postaje žrtvom zbog nedostatka reakcije državnih institucija. Iz Agencije upozoravaju da se ne radi samo o novčanom problemu, već i o ugledu zemlje i sigurnosti zračnog saobraćaja. A u pozadini ove krize jasno se vide sistemski problemi BiH – od neodgovornog upravljanja entitetskih vlasti do nedostatka mehanizama za sprečavanje ovakvih situacija na državnom nivou. Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Capital.ba.

“Zašto vlasti RS-a i Vijeće ministara ne sjednu i razgovaraju o tome kako to da riješe? Postoji tu nekoliko modela rješenja koja mogu uraditi. Republika Srpska morat će se odreći dijela prihoda indirektnih poreza koji će biti preusmjereni na račun institucija BiH. Ali u svakom slučaju ovako nešto ne može da se izbjegne, ovo su međunarodne obaveze koje mora svaka zemlja da ispunjava. Sama informacija da Centralna banka jedne zemlje ili BHANSA ili bilo koja institucija može ostati bez imovine dovodi do toga da im se ozbiljno poljuja ugled kod međunarodnih partnera, ali i kod domaće javnosti.”

Ali ni to nije sve. Kamata koja je dosuđena arbitražnom odlukom veoma je nepovoljna. Jer tu se kamata dodaje glavnici, zajedno s postojećom glavnicom čini novu glavnicu na koju se opet obračunava kamata za svaki obračunski period. Osnovica za obračun kamate bila je 39,7 miliona eura, sada je osnovica za obračun kamate skoro 50 miliona eura. Trenutno godišnja kamata iznosi oko 3 i po miliona eura. Dnevna 9000 eura. Za nekoliko godina to će biti 5–6 miliona eura godišnje.