Slamka spasa za sedam institucija kulture - kako do trajnog rješenja?
Skupština Kantona Sarajevo jednoglasno je usvojila Zakon o privremenom finansiranju sedam institucija kulture od državnog značaja iz kantonalnog budžeta. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Historijski muzej, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Umjetnička galerija i Kinoteka Bosne i Hercegovine, Nacionalna i univerzitetska biblioteka i Biblioteka za slijepe i slabovidne osobe - sve su u stanju visoke ugroženosti, iako su važne za društvo. Glavni problem je neriješeno pitanje osnivača.
Kulturna baština svih naroda Bosne i Hercegovine smještena je u ovih sedam ustanova, stoga je krajnje sramotno da je bivanje na izdisaju njihov modus operandi. Da nije bilo volje radnika, bilo bi ključa u bravi. Dosadašnje parcijalne metode finansiranja putem projekata i konkursa bile su nedovoljne, zbog čega je Kanton Sarajevo na sebe preuzeo plaće uposlenika, topli obrok, regres i druge naknade, te režijske troškove.
Uz takvo osiguranje osnovnih uslova, institucije će usmjeriti svoje djelovanje na inicijalnu obrazovnu, izložbenu i komunikacijsku funkciju.
“Drago mi je da je Zakon izglasan jednoglasno, da nije bilo opozicije donošenju jednog ovako važnog zakona. Ovo je jedna vrsta historijskog događaja. Sada ćemo se moći mnogo relaksiranije posvetiti programima, radu Muzeja, onome što jeste njegova misija”, ističe Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine.
“Prvi put možemo aplicirati za međunarodni novac i bilo koji drugi za projekte, a ne da uvijek apliciramo za projekte pa onda tražimo način da malo 'ukrademo' iz tih para za plate uposlenicima. Samo da kažem da uposlenici Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine ove godine nisu primili nijednu platu”, naglasio je Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine.
Predviđeno je da se ovaj zakon primjenjuje sve do trenutka dok osnivač, Bosna i Hercegovina, ne dođe u poziciju da može izvršavati svoje obaveze. Od 1992. godine do danas Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije uspjelo pronaći način sistemske podrške. Najveća briga jeste da bi Zakon mogao prebaciti ono što je odgovornost države na kapacitete kantona i time, iz najbolje namjere, produžiti neizvjesnost konačnog ishoda.
“Nažalost, realno gledajući, taj pravno-finansijski status ne vidim da je u blizini da se riješi. Želio bih da se to riješi sutra, a da se sad donosi ovaj Lex specialis da se premosti, ako sam dobro shvatio, bolje i to kao privremeno rješenje, a da institucije imaju uslove za rad i plate”, ističe Ismet Ovčina, direktor NUBBiH.
“Ne znam da li išta može biti hitnije nego da svaki uposlenik ima platu. Ono što mogu obećati kao ministar je da će svaki muzej biti otvoren, svako pozorište i da nema bilo kakvog zatvaranja”, poručio je Kenan Magoda, ministar kulture i sporta KS-a (SDP).
Prije desetak godina su čak tri institucije doživjele tu vrstu sudbine kada su zbog manjka sredstava bile zatvorene za posjetioce, a u ovoj sedmici je i Nacionalna i Univerzitetska biblioteka obustavila rad s korisnicima. Lex specialis sigurno ima svoju svrhu, ali Magoda tvrdi da novca u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ima i za dugoročnija rješenja. Teško je ne pomisliti da je nedostatak političke volje uzrokovan poraznom i alarmantnom činjenicom da izvorno nadležni u pridjevu i prefiksu bosanskohercegovački ne vide nikakvu vrijednost.
federalna.ba