Visoki predstavnik i Bonska ovlaštenja
„Pred vama je obećavajuća nova godina, kandidatski status je jedinstvena šansa“, poručio je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) u novogodišnjoj noći državljanima BiH. Međutim, građani su uglavnom skeptični s obzirom na dosadašnja iskustva i činjenicu da se tokom 2022. godine bh. političari nisu usaglasili niti oko jednog ključnog problema u državi, što je i bio razlog da Šmit iskoristi bonske ovlasti čak četiri puta.
U aprilu je donio odluku o suspenziji Zakona o nepokretnoj imovini RS-a, a u junu je nametnuo odluku o finansiranju općih izbora, presijecajući Gordijev čvor. Nakon što se bh. političari na bezbroj susreta i razgovora nisu uspjeli usaglasiti, sredinom jula je odjeknulo da će visoki predstavnik Kristijan Šmit nametnuti izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Iako nije bilo jasno šta će izmjenama biti obuhvaćeno, nizali su se argumenti za i protiv. U komentarisanju ovog tek nezvaničnog dokumenta prednjačili su političari iz reda bošnjačkog naroda, jer je, tvrdili su, sve išlo na stranu HDZ-a BiH. Ispred zgrade OHR-a višednevni protesti. Negodovalo je više hiljada građana, ali i lideri političkih stranaka. Šmit tada donosi izmjene tehničkog karaktera. Integritet izbornog procesa je poboljšan, kazao je tada visoki predstavnik, iako je još uvijek daleko od savršenog. Istovremeno, odlukom o finansiranju izbora, on osigurava njihovo održavanje:
“Danas nalažem i donosim paket transparentnosti koji garantuje slobodnu i fer kampanju. Nažalost, niko nije uspio. Na razgovorima u Neumu, u parlamentu, dva su bila pokušaja, nije bilo većine. Čujem da svaka stranka kaže, da, slažemo se. No, pitam vas, dragi prijatelji, ako se zaista slažete, kako niste uspjeli, ostalo je na meni da to uradim. I uradio sam. Ne zato što želim zadovoljiti jednu stranku ovdje, nego želim da ispoštujem potrebe i želje ljudi. To je ono što sam uradio.”
Nakon ove odluke, visoki predstavnik je pozvao bh. političare, dao priliku i rok da se izmjene Izbornog zakona finaliziraju, međutim, osim što su se međusobno okrivljavali, propao je svaki pokušaj za dogovor. Reakcija Kristijana Šmita bila je neočekivano oštra, ali iskrena (17. 8. 2022):
“Glupost, potpuna glupost. Ljudi, nisam došao da sjedim i stojim ovdje, ja brinem za ovu državu. Ovo je grad u kojem su ljudi gubili živote i mi nismo ovdje da igramo političke igre. Političari ih igraju i meni je više dosta toga. Žao mi je što sam glasan, ali preko glave mi je insinuacija koje su netačne."
I opet razgovori bez uspjeha i povod da Kristijan Šmit ponovno upotrijebi bonske ovlasti i to u izbornoj noći (2. 10. 2022):
“Odlukama se uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi, čime će biti osigurana funkcionalnost Federacije BiH. Mnoge procedure su pojednostavljene. Uvedeni su rokovi. I postoje posljedice u slučaju ignorisanja ovih rokova.”
Nizale su se reakcije političara. Svi su uglavnom bili jedinstveni u osudi tajminga, ali su političari u Federaciji imali i suštinske primjedbe zbog čega su Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine upućene apelacije na odluku Kristijana Šmita. A odluka je uslijedila početkom decembra. Odbijen je zahtjev da se privremeno obustavi primjena dijelova Izbornog zakona, a odgođeno je i donošenje konačne odluke o ustavnosti nametnutih rješenja. U međuvremenu, izbori održani, delegati izabrani, a u fokusu javnosti nove nedoumice. Na sceni razlitičita tumačenja i nove međusobne optužbe političara. Nova obećanja i rokovi iz sporazuma Osmorke, SNSD-a i HDZ-a da će, najkasnije u roku od šest mjeseci od uspostavljanja vlasti na svim nivoima, usvojiti ograničene promjene Ustava BiH i izmjene Izbornog zakona sad su pod znakom pitanja, budući je prvi test ponovno usvojen neustavni Zakon o državnoj imovini RS-a koji je visoki predstavnik stavio van snage svojom prvom odlukom. Hoće li Kristijan Šmit ponovo koristiti bonska ovlaštenja, pitanje je s punim opravdanjem.