Vanjskotrgovinski disbalans - zašto uvozimo ono što proizvodimo?

Vanjskotrgovinski deficit u BiH ne ide u prilog domaćoj ekonomiji. Za pola godine premašio je 6 milijardi maraka. Izvoz, u odnosu na prošlu godinu, manji je za 8 posto. Pad izvoza evidentiran je u prodaji električne energije, čelika, te u izvozu tekstila i ostalih privrednih djelatnosti. Loš izvoz uslovljen je povećanim uvozom robe i usluga. I opet pitanje, zašto uvozimo ono što proizvodimo, u prvom redu vodu.

729 miliona maraka manje izvoza u odnosu na isti period prošle godine, brojka koja bi trebala zabrinuti nadležne. I dalje uvozimo više nego što izvozimo, i to 3% više u odnosu na prošlu godinu. Sve češće možemo vidjeti strane, a sve manje domaće proizvode na našem tržištu, što je prikaz trgovinskog disbalansa u kojem se naša zemlja nalazi.

„Mi znamo da je naša zemlja jedan od velikih uvoznika prehrambenih proizvoda što je rezultat nestruktuirane industrije i neulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, odnosno manjak onoga što se političkoj ekonomiji naziva ekonomski nacionalizam“, pojasnio je Adem Olovčić, profesor međunarodne ekonomije na IBU.

U prvom polugodištu tekuće godine naša zemlja je izvezla najviše izolovane žice, dok se izvoz električne energije drastično smanjio i u odnosu na isti period prethodne godine manji je za 382 hiljade maraka. Sa druge strane, uvoz naftnih derivata još prednjači uz porast uvoza automobila.

„Najzastupljeniji uvozni proizvodi u BiH su oni proizvodi koji se ne proizvode u BiH ili se ne proizvode u dovoljnim količinama, i proizvodi odnosno takozvani intermedijalni proizvodi koji se koriste u fazama prerade i proizvodnje i onda se dalje izvoze kao finalni i gotovi proizvodi“, kaže Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem VTKBiH.

„Mi još uvijek smo ekonomija koja raste, ekonomija u tranziciji i sasvim je očekivano da ćemo imati ne samo naredni par godina, već i naredni par decenija vanjskotrgovinski deficit“, ističe Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku ZD FBiH.

Vanjskotrgovinski disbalans svakako će, prema svim procjenama, nastaviti biti problem u narednim godinama. No, intenzivnijom integracijom bh. tržišta na svjetskoj i regionalnoj sceni možemo očekivati napredak u budućnosti.

federalna.ba