U Tomislavgradu otvorena izložba o Delmatima
Svečanim otvorenjem izložbe o Delmatima u Tomislavgradu je predstavljen prvi dio dvogodišnjeg međunarodnog projekta “Delmati: Snaga zajedništva”. Priča je to o snazi prostora, prirode i ljudi koji su, bez obzira na današnje državne i administrativne granice, i dalje dio jednoga većeg kulturnoga identiteta, a sam projekt je ujedinio 11 institucija iz BiH i Hrvatske.
Zaštita arheoloških lokaliteta i provedba sustavnih istraživanja prapovijesne ostavštine Delmata jedan je od važnijih projektnih ciljeva, a drugi je kroz multidisciplinarnu izložbu prikazati javnosti njihov život, navike, vjerovanja, svakodnevne poslove, estetiku i odijevanje.
„Kad pričamo o svakodnevnici nečega što je bilo krajem brončanog doba ili početkom željeznog, mnogo ljudi ni ne zna kako su ti ljudi živjeli. Međutim, kad stavite VR naočale i kad uđete u tu njihovu stvarnost, neke stvari bit će vam daleko jasnije. Onda ćete shvatiti da je u stvari to svakodnevnica koju naše bake i danas imaju“, objašnjava Daria Domazet, koordinatorica projekta u Hrvatskoj i ravnateljica Muzeja Cetinske krajine – Sinj.
Budući da izložba prati stvarni, povijesni, migracijski put Delmata, logično je i da je njeno putovanje kroz gradove započelo u Tomislavgradu.
“Njihovo nastajanje, njihovo formiranje u jaku etničku zajednicu krenulo je upravo sa ova tri polja, Duvanjskog, Livanjskog i Glamočkog polja, a u Duvanjskom polju je bio glavni grad njihov - Delminij. Nakon toga, oni tek sa svojim prodorom spuštaju se na Cetinsku krajinu, Imotsko-bekijsko polje i izlaze u priobalje“, navodi Stipan Dilber, koordinator projekta u BiH i kustos Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu.
Premda ratari i stočari, Delmati su bili prilično ratoborni s izraženom pripadnošću zajednici tako da su 150 godina odolijevali i velikom Rimskom carstvu.
„I danas je u biti to snaga zajedništva ovih muzejskih institucija. Usprkos ovoj administrativnoj granici što prolazi tim delmatskim teritorijem, mi uspijevamo kroz to zajedništvo realizirati nekakve projekte“, dodaje Dilber.
Projekte koji kroz spoj starog i novog, arheologije i digitalnoga doba, na zanimljiv način educiraju i mlade i stare.
Premda je raspolagao fotografijama svih eksponata, gledanjem izložbe uživo bio je oduševljen i autor njenog loga - Stjepko Rošin: „I kad neko malo dublje pogleda, onda otkriva nekakve nove stvari, nove ornamente, nove detalje te izložbe - i zato sam tako pozorno i gledao jer sam otkrio nešto novo, što nisam do sad vidio, a, kao, upoznat sam sa izložbom otprije“
Nakon Tomislavgrada, izložba putuje preko Sarajeva i Zemaljskog muzeja do Livna i Franjevačkog muzeja i galerije Gorica sve do Arheološkog muzeja u Splitu u kojemu će biti predstavljena u proljeće 2025. godine.
federalna.ba