U procesu deminiranja u BiH cilj je još daleko, ima još mnogo posla
Bosna i Hercegovina je bila izuzetno zagađena minama, 4.200 km² naše zemlje je bilo pod minama. Dosad je od mina oslobođeno oko 3.400 km². Ostalo je oko 820 km², a namjera je do 2034. godine u potpunosti osloboditi BiH od mina i od minske opasnosti. Prema procjenama, oko 170.000 mina i drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata još nije pronađeno a svaka uklonjena mina je najmanje jedan spašen život.
Na Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina direktor Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BHMAC) Enis Horozović podsjetio je i na podatak da je, u periodu od rata, zabilježena 1.781 minska nesreća u kojima su smrtno stradale 624 osobe. To pokazuje koliko su mine opasne i koliko treba voditi računa o tome.
Upozorava da su sve minski sumnjive površine u BiH označene specifičnim znakovima (znak crvene boje za minsko polje - upozorenje: Mine, zabranjen prolaz), na oba pisma.
- Molimo građane da vode računa o tim minski znakovima i da ne ulaze u minski sumnjiva područja jer time ugrožavaju svoj život i onog trenutka kad se desi nesreća povratka nema - istaknuo je.
Horozović podsjeća da je BH MAC uradio aplikaciju, koja je dostupna na obje platforme (Android platformi i na IOS platformi). Moguće je preuzeti tu aplikaciju, a obavještava o blizini minskog polja. Aplikacija o minsko sumnjivim područjima u BiH doprinosi većoj sigurnosti osoba koje se kreću u blizini minsko sumnjivih područja.
- Mogućnost praćenja te aplikacije je od 500 metara do 5 kilometara. Da biste mogli koristiti tu aplikaciju morate uključiti GPS, na osnovu toga ta aplikacija pokazuje na kojoj je udaljenosti minsko polje. Aplikacija se redovno ažurira, prati našu bazu podataka - kazao je. Korisna je za izletnike, turiste, lovce, ribolovce, šumare…..
Rezidentni predstavnik UNDP-a Reno Majer kaže da je UNDP partner Bosni i Hercegovini još od 1996. godine, među ostalim i u oblasti deminiranja.
- Cilj je još daleko, ima još mnogo posla. To nije pitanje koje se tiče samo sigurnosti građana ove zemlje, nego i ekonomskog potencijala, socijalne kohezije i drugih aspekata koji iziskuju dodatne investicije u oblasti deminiranja - kazao je.
Podsjeća da je BiH, u okviru Otavske konvencije, preuzela važne obaveze koje bi trebalo da realizira do 2027. godine, kao krajnjim rokom. Međutim, sudeći po postojećoj dinamici deminiranja, realizacija tih obaveza predstavljat će izazov.
- Ohrabruje usvajanje novog zakona o deminiranju, jednako kao i značajnija izdvajanja iz državnog budžeta za potrebe deminiranja. To je dokaz političke volje - kazao je.
Ističe nastavak podrške UNDP-a procesu deminiranja i sigurnosti građana.
Oružane snage imaju značajan doprinos procesu deminiranja u Bosni i Hercegovini, a komandant deminerskog bataljona pukovnik Sulejman Kišja kaže da u redovima Oružanih snaga BiH nije zabilježena deminerska nesreća. Za ovu kalendarsku godinu OS BiH planirali su da bude očišćeno od mina oko 23 miliona metara kvadratnih prostora.
- OS BiH nastavit će aktivno raditi u procesu deminiranja, za sigurno okruženje stanovnicima Bosne i Hercegovine - naglasio je.
Na današnjem događaju Oružane snage BiH prezentirali su dio operativnih sposobnosti Deminerskog bataljona, kroz opremu koju posjeduju.
Ovogodišnji centralni događaj obilježavanja 4. aprila upriličen je ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu. Prvenstveno je informativnog karaktera, a obuhvatio je i podjelu promotivnog materijala, izložbu minsko eksplozivnih sredstava te pokaznu vježbu i simulaciju rada u minskom polju. Cilj tog događaja je da se stanovništvo i ostala javnost informira o izgledu minsko eksplozivnih naprava te da usvoje ispravan način reagiranja u opasnim situacijama.
Međunarodni dan borbe protiv mina, 4. april, predstavlja priliku za domaće i strane zvaničnike te međunarodne i domaće institucije i organizacije da skrenu pažnju šire javnosti o ovom problemu i da pozovu sve relevantne aktere da se ozbiljnije bave problemom ugroženosti minama i NUS-om u našoj zemlji.
federalna.ba/Fena