Trump pismom Norveškoj zaprijetio: "Više ne moram misliti samo o miru"

Američki predsjednik Donald Trump i najviši zvaničnici njegove administracije tokom noći su dodatno zaoštrili već duboku krizu u odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, otvoreno ponovivši odlučnost Washingtona da preuzme kontrolu nad Grenlandom. Eskalacija je uslijedila svega nekoliko sati nakon što su evropski lideri počeli užurbano koordinirati odgovor na američku odluku o uvođenju carina zemljama koje se najglasnije protive ovom planu.

Dok su u evropskim prijestolnicama trajali hitni konsultativni razgovori, Trump je u kasnonoćnoj objavi na društvenim mrežama poslao poruku koja je dodatno uzdrmala savezništva unutar NATO-a i izazvala zabrinutost zbog budućnosti transatlantskih odnosa.

Trump: „Vrijeme je – i to će biti učinjeno“

U objavi koja je brzo izazvala burne reakcije, Trump je direktno optužio Dansku za nesposobnost da osigura Grenland i pozvao se na, kako tvrdi, dugogodišnja upozorenja NATO-a. „NATO već 20 godina govori Danskoj da ‘mora ukloniti rusku prijetnju s Grenlanda’. Nažalost, Danska nije bila u stanju da bilo šta učini po tom pitanju. Sada je vrijeme – i to će biti učinjeno!!!“, napisao je Trump, potpisavši se kao „Predsjednik Donald J. Trump“.

Poruka je doživljena kao najdirektnija najava do sada da Washington ozbiljno razmatra jednostrane korake prema teritoriji koja je autonomni dio Kraljevine Danske.

„Evropa projektuje slabost, SAD snagu“

Retoriku Bijele kuće dodatno je pojačao američki ministar finansija Scott Bessent, koji je u intervjuu za NBC izjavio da je razlika između Evrope i SAD-a fundamentalna. „Evropljani projektuju slabost, Sjedinjene Države projektuju snagu“, rekao je Bessent.

Dodao je da Trump čvrsto vjeruje kako „unaprijeđena sigurnost Arktika nije moguća bez toga da Grenland postane dio Sjedinjenih Američkih Država“.

Ovakve izjave dodatno su uznemirile evropske saveznike, jer impliciraju da se sigurnosni aranžmani unutar NATO-a više ne zasnivaju na kolektivnom dogovoru, već na američkim unilateralnim interesima.

Grenland, Ukrajina i sigurnosni kišobran SAD-a

U još ozbiljnijoj eskalaciji, Bessent je povezao pitanje Grenlanda s nastavkom američke podrške Ukrajini, čime je dodatno povećao pritisak na evropske lidere. „Evropski lideri će se na kraju složiti. Shvatit će da moraju biti pod američkim sigurnosnim kišobranom“, rekao je.

Zatim je postavio pitanje koje je u evropskim diplomatskim krugovima izazvalo šok: „Šta bi se dogodilo u Ukrajini ako bi SAD povukle svoju podršku? Sve bi se raspalo.“

Takva izjava protumačena je kao implicitna prijetnja povlačenjem američke vojne i finansijske pomoći Ukrajini ukoliko Evropa ne popusti po pitanju Grenlanda.

Evropa u vanrednom režimu: samit EU, Starmerova konferencija

Pitanje budućnosti Grenlanda danas će dominirati evropskom političkom agendom. Evropski lideri intenzivno koordiniraju naredne korake uoči vanrednog samita Evropske unije, koji bi trebao biti održan u četvrtak.

Britanski premijer Keir Starmer također će se uključiti u krizu, a za jutros je najavljena vanredna konferencija za novinare na kojoj se očekuje da će London jasno artikulisati svoj stav prema američkim prijetnjama i trgovinskim sankcijama.

U međuvremenu, ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda planiraju sastanak s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, koji se smatra jednim od Trumpovih najbližih evropskih partnera.

Mark Rutte: diplomatski optimizam na iskušenju

Iako je Rutte poznat po izrazito diplomatskom, a prema kritičarima i pretjerano popustljivom pristupu prema Washingtonu, ni on nije uspio izvući optimističan ton iz razgovora s Trumpom u nedjelju navečer.

U kratkom i suzdržanom saopćenju naveo je: „Razgovarao sam s @POTUS o sigurnosnoj situaciji na Grenlandu i Arktiku. Nastavit ćemo raditi na ovom pitanju i radujem se susretu s njim u Davosu kasnije ove sedmice.“

Saopćenje, lišeno uobičajenih diplomatskih fraza o „konstruktivnom dijalogu“, protumačeno je kao znak duboke zabrinutosti unutar NATO-a.

Pismo Norveškoj koje je dodatno zapalilo vatru

Ipak, najeksplozivnije otkriće dana došlo je iz sasvim drugog pravca. Prema navodima novinara PBS-a Nicka Schifrina, koje su potom prenijeli brojni evropski mediji, Trump je tokom vikenda poslao pismo norveškom premijeru Jonasu Gahru Støreu.

U pismu Trump navodi: „S obzirom na to da je vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir zbog toga što sam zaustavio osam ratova PLUS, više ne osjećam obavezu da razmišljam isključivo o miru.“

Dodao je, u tonu koji je mnoge ostavio bez riječi: „Iako će razmišljanje o miru uvijek biti dominantno, sada mogu razmišljati i o onome što je dobro i ispravno za Sjedinjene Američke Države.“

Posebnu ironiju izazvala je činjenica da norveška vlada uopće ne odlučuje o dodjeli Nobelove nagrade za mir, koja je u nadležnosti nezavisnog odbora sa sjedištem u Oslu.

„Svijet nije siguran bez potpune kontrole Grenlanda“

Trump je u istom pismu dodatno pojačao prijetnje Danskoj, otvoreno dovodeći u pitanje njen suverenitet nad Grenlandom. „Danska ne može zaštititi tu zemlju od Rusije ili Kine, a zašto uopće imaju ‘pravo vlasništva’? Ne postoje pisani dokumenti – samo je neki brod tamo pristao prije stotine godina, ali i mi smo tamo imali brodove“, napisao je Trump.

Zaključio je porukom koja je izazvala duboku zabrinutost među saveznicima: „Učinio sam više za NATO nego bilo koja druga osoba od njegovog osnivanja. Sada NATO mora učiniti nešto za Sjedinjene Države. Svijet nije siguran dok nemamo potpunu i totalnu kontrolu nad Grenlandom.“

Norveški premijer Jonas Gahr Støre potvrdio je autentičnost pisma u izjavi za list VG, navodeći da je stiglo kao odgovor na raniju poruku koju su on i finski predsjednik Alexander Stubb uputili Trumpu.

Iako diplomatski kanali ostaju otvoreni, poruke iz Washingtona jasno ukazuju da se spor oko Grenlanda više ne može smatrati retoričkim ekscesom, već potencijalno ozbiljnom geopolitičkom krizom koja prijeti da redefiniše odnose unutar NATO-a i između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.

Kako se približava vanredni samit EU, jedno je sigurno: pitanje Grenlanda više nije samo pitanje Arktika – ono je postalo test budućeg svjetskog poretka.

federalna.ba/The Guardian