Trump u Davosu: Islanđani me zovu tatice; Grenland nećemo zauzeti silom jer bismo bili nezaustavljivi
Američki predsjednik Donald Trump se obratio učesnicima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu, gdje je u fokusu pažnje svjetske političke i ekonomske javnosti. Njegov govor dolazi u trenutku pojačanih globalnih tenzija, naročito u odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope.
Iako se ranije očekivalo kašnjenje, nakon što je avion Air Force One bio primoran da se okrene zbog, kako je saopćeno, „manjeg električnog problema“, Trump je ipak stigao u Davos na vrijeme i bez dodatnih zastoja započeo svoje obraćanje.
Američki predsjednik Donald Trump iskoristio je obraćanje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu kako bi predstavio svoju viziju američke i globalne ekonomije, u govoru koji je obilovao samohvalom, oštrim kritikama Evrope i najavama novih ekonomskih poteza, uključujući smanjenje poreza i povećanje carina prema stranim državama. Trump je govor započeo naglasivši da mu je „veliko zadovoljstvo“ ponovo biti u Davosu, gdje se posljednji put obratio učesnicima 2020. godine. Uz dozu humora, poručio je da mu je drago što se vratio među „toliko prijatelja – i ponešto neprijatelja“, što je izazvalo smijeh u publici. Tokom obraćanja na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu ponovo je uzdrmao transatlantske odnose oštrim izjavama o NATO savezu, Evropi i Grenlandu. Iako je poručio da neće koristiti vojnu silu kako bi SAD preuzele kontrolu nad Grenlandom, njegov govor obilovao je kritikama saveznika, historijskim poređenjima i ponavljanjem stava da je Amerika decenijama „davala mnogo, a dobijala vrlo malo“.
„Dajemo previše, dobijamo premalo“
Govoreći o NATO-u, Trump je ustvrdio da Sjedinjene Američke Države snose nesrazmjerno veliki teret saveza.
„Mi dajemo toliko mnogo, a zauzvrat dobijamo vrlo malo“, rekao je Trump, dodavši da SAD iz partnerstava s NATO-om i Evropom, prema njegovim riječima, dobijaju „smrt, poremećaje i ogromne količine novca koje se daju ljudima koji ne cijene ono što radimo“.
Trump je pritom gestom pokazao prema generalnom sekretaru NATO-a Marku Rutteu, koji je sjedio u publici. Rutte je ranije tog dana pohvalio Trumpa zbog pritiska koji je vršio na članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu, što je američki predsjednik iskoristio kao potvrdu ispravnosti svoje politike.
U dijelu govora posvećenom Grenlandu, Trump je prvi put ublažio ton, naglasivši da ne planira koristiti vojnu silu kako bi SAD došle do kontrole nad arktičkim teritorijem.
„Nećemo dobiti ništa osim ako bih koristio pretjeranu snagu i silu – a tada bismo bili nezaustavljivi“, rekao je Trump, prije nego što je dodao kratko i odlučno: „Neću koristiti silu.“
Uprkos toj izjavi, Trump je ponovio tvrdnju da SAD od NATO-a nisu dobile „ništa“, osim uloge zaštitnika Evrope od Rusije — izjava koja je izazvala oštre reakcije među diplomatama i analitičarima. Kritičari podsjećaju da je član 5. NATO-a, koji podrazumijeva kolektivnu odbranu, aktiviran samo jednom u historiji — nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, i to u korist Sjedinjenih Američkih Država.
Grenland u centru pažnje
Trump je priznao da je razmišljao da pitanje Grenlanda u potpunosti izbaci iz govora, ali je zaključio da je riječ o temi „do koje je svima najviše stalo“.
U uvodu je zauzeo pomirljiviji ton, poručivši da ima „ogromno poštovanje prema narodu Grenlanda i narodu Danske“. Ipak, ubrzo se vratio na tvrd stav, naglasivši da svaki član NATO-a ima obavezu da brani vlastitu teritoriju.
„Niko ne može osigurati Grenland osim Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je Trump, insistirajući da geopolitička realnost to jasno pokazuje.
"Da nije bilo nas, vi bi danas govorili njemački i japanski"
Američki predsjednik potom se osvrnuo na Drugi svjetski rat, tvrdeći da je tadašnja nemoć Evrope dokaz zašto SAD moraju imati dominantnu ulogu u sigurnosnim pitanjima.
Trump je podsjetio da je, prema njegovim riječima, „Danska pala pod njemačku okupaciju nakon samo šest sati borbi“, nakon čega su Sjedinjene Američke Države, kako je naveo, bile primorane da pošalju vlastite snage kako bi osigurale Grenland, gradeći vojne baze „na ovom velikom, lijepom komadu leda“, uz ogromne troškove.
U retorici koja je podsjetila na navijačke slogane, Trump je zatim izjavio da su „Sjedinjene Američke Države pobijedile u Drugom svjetskom ratu“.
„Bez nas, danas biste možda govorili njemački ili japanski“, poručio je okupljenima u Davosu.
„Kako smo mogli vratiti Grenland?“
Trump je završio ovaj dio govora izražavajući zaprepaštenje što su SAD nakon rata vratile Grenland Danskoj.
„Nakon rata smo vratili Grenland Danskoj. Koliko smo bili glupi da to uradimo?“ rekao je, dodajući da sada smatra da Danska pokazuje nezahvalnost prema američkoj ulozi u historiji regiona.
Nastavio je s oštrim i kontroverznim porukama tokom obraćanja na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, poručivši da želi „podijeliti recept američkog uspjeha“ s ostatkom svijeta, ali i iznijevši niz kritika na račun Evrope, kao i optimistične tvrdnje o budućnosti Venecuele.
Govoreći pred političkom i ekonomskom elitom okupljenom u švicarskom skijalištu, Trump je ustvrdio da Sjedinjene Američke Države prolaze kroz period izuzetnog prosperiteta, te da bi druge zemlje trebale slijediti američki model.
Kritike Evrope: „Neka mjesta više nisu prepoznatljiva“
U dijelu govora posvećenom Evropi, Trump je ponovio tvrdnje koje je iznosio i ranije, ocijenivši da se kontinent suočava s ozbiljnim problemima i da se, prema njegovom mišljenju, ne kreće u dobrom smjeru.
„Možemo mi o tome raspravljati, ali tu zapravo nema rasprave“, rekao je Trump. „Prijatelji se vraćaju iz različitih mjesta – ne želim nikoga vrijeđati – i kažu: ‘Ne prepoznajem to mjesto’. I to ne u pozitivnom smislu, nego u vrlo negativnom.“
Iako je naglasio da „voli Evropu“ i da želi da evropske zemlje „idu dobro“, Trump je istovremeno poručio da smatra kako se Evropa trenutno suočava s pogrešnim politikama i propuštenim prilikama.
„Volim Evropu i želim da joj ide dobro, ali ona ne ide u pravom smjeru“, rekao je američki predsjednik, ne ulazeći u detalje konkretnih politika, ali jasno sugerišući da bi evropske zemlje trebale preispitati svoj trenutni kurs.
„Inflacija je pobijeđena, granice su zatvorene“
U nastavku obraćanja Trump je ustvrdio da je njegova administracija „pobijedila inflaciju“ i zatvorila, kako je rekao, ranije „otvorenu i opasnu granicu“ Sjedinjenih Američkih Država. Iako je godišnja stopa inflacije u SAD-u nedavno iznosila 2,7 posto – iznad cilja Federalnih rezervi od 2 posto – Trump je insistirao da su ključni inflatorni pritisci uklonjeni.
Posebno je istakao da je temeljna (core) inflacija pala na 1,6 posto, što je, prema njegovim riječima, dokaz uspjeha ekonomske politike njegove administracije. Također je naveo da se za četvrti kvartal 2025. godine predviđa rast američke ekonomije od čak 5,4 posto, tvrdeći da su to brojke koje „niko nije očekivao – osim njega“.
Smanjenje poreza i nove carine
Trump je potom najavio nastavak politike smanjenja poreza, istovremeno poručivši da će SAD povećati carine prema stranim državama. Prema njegovim riječima, te carine trebale bi „platiti štetu“ koju su, kako tvrdi, druge zemlje nanijele američkoj ekonomiji tokom proteklih decenija.
Iako ekonomski stručnjaci ističu da carine u praksi plaćaju američki uvoznici, kompanije i krajnji potrošači, Trump je u Davosu ponovio stav da će upravo ove mjere donijeti dodatne prihode i ojačati domaću proizvodnju.
Kritike Evrope: migracije i zelena politika
Značajan dio govora američki predsjednik posvetio je Evropi, koju je oštro kritikovao zbog, kako je rekao, „nekontrolisane masovne migracije“ i pretjeranog fokusa na zelenu energetsku politiku.
Trump je ustvrdio da su pojedini dijelovi Evrope danas „neprepoznatljivi“, navodeći da mu se prijatelji, nakon putovanja po evropskim gradovima, vraćaju s komentarima kako „više ne prepoznaju mjesta koja su nekada poznavali“ – i to, kako je naglasio, u negativnom smislu.
Iako je poručio da želi da Evropa „ide dobro“, Trump je istovremeno ocijenio da se kontinent ne kreće „u pravom smjeru“, ponavljajući kritike koje je iznosio i tokom svog prvog predsjedničkog mandata.
„Ekonomsko čudo“ i samohvala
Govoreći o domaćoj ekonomskoj politici, Trump je posebno istakao uvođenje pravila o tzv. „100-postotnom otpisivanju“ investicija, koje omogućava kompanijama da odmah u potpunosti odbiju troškove ulaganja. Prema njegovim riječima, ove mjere su snažno potaknule investicije i dovele do onoga što je nazvao „pravim ekonomskim čudom“.
„U Sjedinjenim Američkim Državama se dešava čudo – nešto za što niko nije vjerovao da bi ikada mogla postići bilo koja zemlja“, rekao je Trump, uz gromoglasan aplauz dijela publike.
Američki predsjednik je ponovo ocijenio da je njegov prvi mandat bio „najuspješniji u historiji“ kada je riječ o finansijskim i ekonomskim rezultatima, tvrdeći da nijedna prethodna administracija nije ostvarila sličan nivo rasta i investicija.
Poruke koje odjekuju širom svijeta
Predsjednikov dolazak i nastup izazvali su veliko interesovanje, posebno imajući u vidu nedavne izjave iz njegove administracije, uključujući sporove s evropskim liderima, prijetnje carinama i kontroverzne stavove o Grenlandu, koji su prethodnih dana dominirali raspravama na marginama foruma.
Učesnici foruma i međunarodna javnost s posebnom pažnjom prate poruke koje Trump šalje iz Davosa, a očekuje se da će se osvrnuti na globalnu ekonomiju, trgovinske odnose, sigurnost i ulogu Sjedinjenih Američkih Država u svijetu.
federalna.ba