Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze
Širom svijeta 24. mart obilježava se kao Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze. Ovaj dan obilježava se s ciljem podizanja svijesti o razarajućim posljedicama tuberkuloze po zdravlje, socijalnu zaštitu i ekonomiju. Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se od 1882. godine, kada je dr. Robert Koh objavio da je otkrio bakteriju koja izaziva tuberkulozu, što je otvorilo put ka dijagnostikovanju i liječenju ove bolesti.
Tuberkuloza ostaje jedan od najsmrtonosnijih zaraznih ubica na svijetu. Svakoga dana više od 4 hiljade i 100 ljudi smrtno strada od tuberkuloze, a blizu 28 hiljada oboli od ove bolesti koja se može spriječiti i izliječiti. Globalni napori u borbi protiv tuberkuloze spasili su oko 66 miliona života od 2000. godine. Ova bolest je vijekovima bila glavni problem na našim područjima i još uvijek nije potpuno iskorijenjena, navodi infektolog Ednan Drljević:
„Sa poboljšanjem životnih uslova i sa pronalaskom nekih novih lijekova, ona je stavljena pod kontrolu. Ali, ona ni u kom slučaju nije istrijebljena, nije eradicirana.“
Pandemija COVID-19 preokrenula je godine napretka postignutog u borbi za okončanje tuberkuloze. Dr. Emina Dedagić, specijalista pneumoftiziolog:
„Danas smo svjedoci da, iako je to zarazna bolest, izazvana mikrobakterijom tuberkuloze, koja spada u grupu mikrobakterija, tuberkuloza je kontrolisana bolest. Dakle, može biti pod kontrolom, ima dobru prognozu i siguran oporavak. Ali su jako važne tri stvari: rana dijagnoza i detekcija, pravilno i redovno korištenje terapije za pacijente sa tuberkulozom. I ono što je jako važno, provesti liječenje do kraja.“
Ovogodišnji Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze naglasiće potrebu za osiguranjem pravednog pristupa prevenciji i njezi u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije o opštem zdravstvenom osiguranju. Ednan Drljević:
„Ta borba protiv tuberkuloze podrazumijeva i neke druge stvari osim liječenja. Podrazumijeva rano prepoznavanje. Odnosno postojanje tih antituberkuloznih dispanzera da nam uveliko omogućuje da na vrijeme prepoznamo tu bolest prije nego što se stvore teški klinični oblici, prije nego što se bolest iskomplicira.“
Na taj način sprečava se širenje bolesti. Ujedno, bolest se drži pod kontrolom. Evropske zemlje su dvije bolesti finansirale i vodile računa da se iz BiH ne prošire na EU i da budu pod kontrolom. To su IVS i tuberkuloza. Drljević navodi:
„Prije svega, važno je da se poboljšaju ti socijalno-ekonomski uslovi. Da se bolest otkrije na vrijeme i da se na vrijeme započne sa liječenjem prije nego što bolest poprimi neki hroničan tok ili prije nego što se pojave neke komplikacije.“
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije oko jedne četvrtine svjetske populacije zarazi se bakterijom tuberkuloze, a samo 5-15% njih razvije aktivnu tuberkulozu. Zakonska je obaveza provesti vakcinaciju protiv tuberkuloze odmah po porodu. S obzirom da ne postoji potpuno djelotvorna vakcina protiv tuberkuloze, nadzor nad bolesti zasniva se uglavnom na otkrivanju bolesnih i njihovom liječenju koje traje najmanje šest mjeseci. Jer, svaka zaražena osoba tokom života može razviti bolest i postati izvor zaraze za okolinu.