Suša u Posavini, prinosi manji do 80 posto

Sušno ljeto s iznimno visokim temperaturama zraka nastavlja uzimati danak na svim poljoprivrednim kulturama u Posavini. I kao da suša nije dovoljno napravila štete, situaciju je dodatno pogoršalo i nevrijeme praćeno tučom. Tvornica na otvorenom još jednom je pokazala sve rizike i poteškoće s kojima se nose posavski poljoprivrednici.

Kiša koja je nedavno donijela osvježenje, ipak neće uspjeti popraviti stanje na usjevima, proizvođači nemaju razloga za optimizam.

„Ranija sjetva kukuruza ima katastrofalne posljedice. Što se tiče soje, soju je zahvatila grinja te nas izložila dodatnim troškovima. Suncokret je u nešto boljem stanju, ali ga ima jako malo na našem području“, kaže Perica Marošević, predsjednik Udruge poljoprivrednika Orašje-Domaljevac.

„Prinosi su 70 do 80 posto manji nego uobičajeno, u prosjeku. Unatoč tome što se i navodnjava i koje kakve zaštite, ništa ne pomaže, zato što su jednostavno temperature previsoke“, pojašnjava Grga Jozić, poljoprivrednik iz Boka.

„Šesti mjesec na primjer bio topao kao sedmi mjesec, temperature blizu 40 stepeni, kukuruz je najviše stradao, soja, povrće isto tako. U mene, ove godine, isto tako strefilo lubenice su sitnije puno nego što sam imao prošle godine“, kaže Ilija Krištić, poljoprivrednik iz Boka.

Osim suše, ratari sve učestalije trpe i posljedice nevremena. Obitelj Jozić nedavno je najviše štete imala na plastenicima i urodu krastavaca, koji je ove godine iznimno loš.

Cijeli maj su bile jutarnje temperature jako niske, što je usporilo rast biljke, razvoj ploda i sve ostalo. Onda kasnije skočile su visoke

„Temperature gdje je isto plod počeo smetat, znači općenito prinos na krastavce je jako bio nizak ove godine. Isto cjenovno nije baš nešto bilo i onda je na kraju došlo to nevrijeme, pokidalo folije, pomotalo plastenike“, dodaje Jozić.

„Sad je trenutno cijena kukuruza 80 maraka, to je jako visoko, sto kilograma, a može ići, kažu ljudi još će gore ići, jer kad dođe kombajn vršiti prođe njivu, a ono prikolica poluprazna, onda je to žalosno“, ističe Krištić.

Iako poljoprivredni proizvođači sve manje vjeruju u pomoć institucija, ipak za njih imaju konkretne prijedloge.

„Poljoprivrednici s vremenom sve manje očekuju, jer u ovom poslu i vremenu sve smo više prepušteni sami sebi, iako naravno široke ruke prihvaćamo svaku pomoć od strane Kantona i Federacije. Prva od njih bi bila proglašenje elementarne nepogode od suše“, dodao je Marošević.

„Naći način da se te osiguravajuće kuće prisile da pruže poljoprivrednicima mogućnost da osiguraju svoje usjeve, ne samo od leda, nego i od suše i od nevremena i od svega drugog, poplava, što trenutačno ne postoji“, poručio je Jozić.

Ulozi u poljoprivrednu proizvodnju su veliki, a urod neizvjestan! Poljoprivrednici ističu kako pomoć institucija treba biti ažurna i u trenutku, nikako s odgađanjem, jer vremena za to više nema.

federalna.ba