Poljoprivrednici u gubicima, građani u strahu od poskupljenja
Suša, koja je pogodila ovogodišnje usjeve, utječe na poljoprivredu i cijene hrane. Ratarske, i povrtlarske kulture bilježe značajan pad prinosa. Stočari upozoravaju da vrućine utječu i na proizvodnju mlijeka i mesa. Dok se poljoprivrednici suočavaju s ogromnim gubicima, građani strahuju od rasta cijena hrane.
Štete na ratarskim kulturama na pojedinim parcelama iznose i do 80%. Ništa bolja situacija nije ni sa ostatkom proizvodnje. Prinosi povrća su znatno umanjeni. Manjak utiče ne samo na novčane gubitke, nego i na buduću dostupnost proizvoda na tržištu.
„Oni kreću od januara - od snijega, griju plastenike, a evo sad sve je sprženo, teška je situacija biće problem sa hranom, nikakve zalihe nemamo, robne rezerve nemamo, mi nemamo ništa", objašnjava Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
Ekstremne vrućine i nedostatak hrane za stoku već sada utiču na proizvodnju mlijeka. Strahuje se i od smanjenja proizvodnje mesa.
"U takvim uslovima stoka je pod stresom i to se odražava značajno na mliječnost tako da sva ta grla će 10-20% smanjiti proizvodnju mlijeka, ako vam kažem da je optimalna temperatura 12, a mi sad imamo 40, onda vidite kolika je to razlika i koliki je to stres", kaže poljoprivredni proizvođač Nikola Aleksić.
Uz nedostatak domaće proizvodnje, tržište postaje zavisno od uvoza i globalnih kretanja cijena. To dodatno opterećuje i kupce, jer će cijene rasti. Prognoze nisu optimistične. Očekuje se i poskupljenje hljeba u situaciji kada su subvencije proizvođačima mizerne.
"Možemo opet očekivati uvoz, kao što i inače 90% prehrambenih proizvoda uvozimo sa strane. Ono što je problematično jeste da se najavljuju i poskupljenja energenata“, rekao je Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača Zvono Bijeljina.
"Kalkulacija da na cijeni pšenice od 40 feningi, a oni na 100 kg pšenice naprave 200 vekni hljeba po 450 grama. To je apsurd koliko to sad košta 2,30- 2,40 a pšenica 40 feningi.Mislim da je to sramota i za državu i za svakog ko se time bavi", dodao je Bakajlić.
Suša i ekstremne vremenske prilike stvaraju lanac posljedica u cijeloj prehrambenoj industriji. Dok poljoprivrednici pokušavaju ublažiti gubitke i sačuvati proizvodnju za narednu godinu, građani se pripremaju za skuplju jesen.
federalna.ba