Sukob interesa završen – zlouopotrebe su i dalje moguće

Skinuta je s liste obaveza još jedna od stavki potrebnih za otvaranje pregovora. Usvajanjem Zakona o sprečavanju sukoba interesa u Vijeću ministara BiH stvorene su pretpostavke da se ova zadaća ovog petka, po hitnom postupku, završi i u oba doma državnog parlamenta. Analiziramo sadržaj zakona. Prevencija korupcije, utvrđivanje odgovornosti, sankcije, depolitiziranje nadležnog tijela. Ovako to tumače donosioci. Iz perspektive nevladinog sektora upozorenja na manjkavosti, ali i zlouopotrebe, koje su i dalje moguće.

Jedna obaveza manje i korak bliže Evropskoj uniji. Jučer vanredno, sutra hitno, a danas u fokusu ključni detalji Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Za državu najvažniji antikorupcioni zakon, za nositelje javnih funkcija - kontrola i ograničenja. Ranije, uglavnom oslobođeno od odgovornosti, promjena pravila za javno djelovanje. Pooštreno i rigorozno. Novina je više, ali i dilema. Pa, idemo redom. Do posljednjeg trenutka neizvjestan sadržaj, ali poznate namjere i pokušaji SNSD-a da se primjena zakona ograniči samo na institucije BiH. Usaglašeni tekst te insinuacije demantuje.

„Nosioci javnih funkcija na nivou institucija BiH neće moći imati pravne poslove ukoliko su članovi upravnih i nadzornih odbora u pojedinim preduzećima, kao i bliski srodnici nosioci javnih funkcija, sa bilo kojim nivoom vlasti u BiH. Bilo je određenih komentara i sugestija da se to suzi na isključivo državni nivo - međutim, mi nismo to htjeli“, objašnjava ministar pravde BiH Davor Bunoza.

NS-ov zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH Predrag Kojović napominje kako se zakon odnosi na institucije BiH, na državni nivo te da je to njegova i namjera: „Potreba je bila i zahtjev Evropske unije je bio da zakon postoji na nivou države BiH i to je, kako bih rekao, jučer usvojeno“.

Suština zakona, jasne granice nosiocima javnih funkcija. Nema utjecaja na donošenje odluka unutar institucija, niti ostvarivanja saradnje s drugim preduzećima ili licima s ciljem postizanja određenih ličnih ili stranačkih interesa i koristi. Onima koji se, ipak, odluče za sukob interesa, kaznu će biti čak i do 20.000 maraka, ali i riskiranje pozicije.

„On je toliko rigidan i širok da tretira ne samo nosioce javnih funkcija nego i članove njihovih porodica, srodnike, poslovne prijatelje, poslovna preduzeća. Zaista je jedan izuzetno oštar zakon sa ozbiljnim sankcijama koje - ne mislim da iko ima strožiji zakon trenutno u našem regionu“, dodaje Kojović.

Komisija za odlučivanje o sukobu interesa ima ključnu ulogu u provedbi zakona. Usvajanjem zakona bit će depolitizirana, barem tako tvrdi resorni ministar. Sedmočlana komisija birat će se putem javnog oglasa, a imenuje ih Zajednička komisija za administrativne poslove državnog parlamenta na mandat od pet godina. No, problem bi mogao biti u detaljima, a sukob interesa skriven u odlučivanju. Većina glasova od ukupnog broja članova je potrebna za donošenje odluke, osim kada donosi odluku o razrješenju s dužnosti i pozivu na ostavku. U tom slučaju, potreban je konsenzus ili dvotrećinska većina.

„To će morati biti osobe pravnici i druge osobe sa minimalno 10 godina relevantnog pravnog iskustva. Također, ono što je bitno napomenuti - neće više postojati kvalifikovani glasovi koji bi mogli dovesti do blokade kao što mi to imamo sada“, dodaje Bunoza.

Zatim, u zakonu još pravila i obaveza, ali i manjkavosti. Kako za koga. Jedinstveni registar imovine vladajuća koalicija izdvaja kao dodatni plus u dokazivanju kvalitete zakona, no to bi, zapravo, mogla biti još jedna odredba koja u primjeni neće funkcionirati. Stižu prve kritike.

„U zadnji čas izbrisane odredbe koje se tiču toga kako će uopće komisija provjeravati navode iz imovinskih kartona, odnosno finansijskih izvještaja nosilaca javnih funkcija jer je izbrisana uopće obaveza svim drugim institucijama, tijelima, privatnim preduzećima, pravnim i fizičkim licima da dostavljaju ove neophodne informacije“, precizira Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Intrenationala BiH.
Bunoza ističe kako je jedna od glavnih značajki ovog zakona da će nosioci javnih funkcija morati za sebe, ali i za bliske srodnike objaviti, redovno godišnje objavljivati svoj imovinski karton i stanje o svojoj imovini što će se također dodatno provjeravati - propisane su visoke kazne za sve one koji budu davali lažne informacije.

Čini se, ipak, rupa u zakonu. Opet.

„To mnogo govori u kojem smjeru i šta je bila intencija s tim zakonom - da se on usvoji, ali da se opet ostavi negdje prostor za manipulacije“, tvrdi Korajlić.

Bio zaista reformski ili ne, prijedlog zakona će već sutra na kraj procedure. Nakon Vijeća ministara BiH, slijedi Zastupnički i Dom naroda. Na svim adresama hitno i spremno za konačnu potvrdu zakona.

federalna.ba