Preostaje još jedan od uvjeta Brisela, a to je usvajanje zakona o sudovima

Bosna i Hercegovina je dobila novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa. Zakon su na hitnim sjednicama usvojila oba doma državnog Parlamenta. Njegovim usvajanjem usvojen je još jedan od 3 + 1 uvjeta za otvaranje pristupnih pregovora, ali preostaje još jedan od uvjeta Brisela, a to je usvajanje zakona o sudovima. Podsjetimo, od ranije je naglašeno 14 prioriteta, koji će morati biti ispunjeni u narednom periodu. U BiH se nadaju da će usvajanje i ova dva zakona, uz ranije usvojeni zakon o zabrani pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, kao i otvaranje saradnje sa Frontexom biti dovoljno da Evropsko vijeće, u drugoj polovini marta, odobri otvaranja pristupnih pregovora.

U vladajućoj državnoj koaliciji još nema saglasnosti o zakonu o sudovima zbog spora o tome gdje će biti sjedište Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine. Dok predstavnici vlasti u Federaciji žele da to bude Istočno Sarajevo, lider SNSD-a Milorad Dodik i dalje insistira da sjedište bude u Banjoj Luci.

„Nije sporno da apelaciono odjeljenje suda bude smješteno u Trebinju ili na Sokocu, ali je ključno da je Republika Srpska, odnosno Banja Luka, jedino mjesto gdje se može obezbijediti nezavisnost tog odjeljenja. Ako je blizu Sarajeva, to je pod uticajem američke Ambasade. Oni imaju čovjeka imenom i prezimenom koji svaki dan saslušava sudije i tužioce i nameće šta će oni da rade“.

Generalni sekretar Evropskog pokreta u Bosni i Hercegovini Haris Plakalo kaže da je jučerašnjim usvajanjem Zakona o spriječavanju sukoba interesa, Bosna i Hercegovina napravila značajan iskorak i približila se otvaranju pregovora. Međutim, krucijalno je usvajanje i zakona o sudovima, te tehničkih izmjenae izbornog zakona.

„Bilo bi dobro kada bi se zakon o sudovima konačno usvojio, treba nam jedan kredibilan zakon. Ja se nadam da će ovo tehničko pitanje koje je, nažalost, postalo političko po pitanju sjedništa Apelacionog vijeća Suda BiH uskoro biti riješeno, da će se kompromis psotići. S tim usvojenim zakonom mi smo bukvalno otpočeli pregovarčke procese“.

Stranke Trojke smatraju da je napravljne izuzetan iskorak u političkom promišljanju budućnosti BiH i njenom napretku na evropskom putu. Proces dogovora i postizanja konsenzusa je, kažu, mukotrpan i dugotrajan ali ono što je urađeno do sada pokazuje da se Bosna i Hercegovina konačno, nakon godina stagnacije, pomjera naprijed. Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

„Smatram da smo mi kao Trojka napravili sasvim dovoljno kompromisa, pokazali spremnost na argumentaciju i kompromis, prihvatili da nije Zakon o višem sudu, nego Zakon o  Apelacionom vijeću i pristali smo da sjedište tog suda ne bude u Sarajevu nego u Istočnom Sarajevu, u Lukavici. Kad bi znao da će suditi po zakonu i ustavu bilo bi mi svejedno gdje će biti sjedište tog suda“.

Delegat opozicione SDA u državnom Parlementu Šefik Džaferović i Džemal Smajić iz Stranke za BiH.

„Među njima se vodi rasprava hoće li biti sjedište u Istočnom Sarajevu ili Banjoj Luci kao da je Sarajevo otpisano. Sarajevo ima najbolje uvjete. Ne znam kome bi to bio problem. Trojka je dakle pristala, i vi vidite, niko od njih ne potencira Sarajevo“, kaže Džaferović. „Trojka je sebe dovela situaciju da nas ucjenjuje, jer HDZ ima ultimatume, SNSD ima ultimatume,  a mi ne postavljamo nikakve uslove“, navodi Samjić.

Da li će i ko popustiti o pitanju zakona o sudovima i njegovog konačnog usvajanja, teško je prognozirati. Međutim, treba imati na umu da je do sjednice Evropskog vijeća ostalo manje od dvije sedmice. Bosna i Hercegovina je, podsjećamo, Evropskoj komisiji podnijela zahtjev za odobravanje kandidatskog statusa još 2016., ali je taj status, zbog izostanka očekivanih reformi, odobren tek krajem 2022-ge godine. Za Radio Federacije Sanela Hodžić.